Prošle su 32 godine od zločina u Štrpcima: Još nije pronađeno 16 žrtava - Drina je njihova grobnica
Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) su na današnji dan (27. februar, op. a.) 1993. godine, nakon zaustavljanja voza u Štrpcima kod Rudog, izveli iz njega 20 putnika nesprske nacionalnosti, a potom ih zlostavljali i strijeljali u selu Mušići kod Višegrada, podsjećaju Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK).
Iz UDIK-a podsjećaju kako je 27. februara 1993. godine na željezničku stanicu u Štrpcima stigao kamion sa oko 25 pripadnika VRS, uključujući i pripadnike formacije "Osvetnici" kojom je komandovao Milan Lukić, te naredili otpravniku vozova da zaustavi brzi voz Jugoslovenske željeznice broj 671 koji je saobraćao na relaciji Beograd – Bar.
Otmica putnika voza broj 671
Nakon legitimisanja putnika iz voza 671, podsjećaju iz UDIK-a, izvedeno je 20 civila nesrpske nacionalnosti od kojih 18 Bošnjaka, te jednog putnika hrvatske nacionalnosti Tomu Buzova i jedno nepoznato lice arapskog porijekla. Nakon toga su kamionom prebačeni ispred osnovne škole "Želimir Đurić Željo" u Prelovu, gdje je bilo sjedište komande Prvog bataljona Druge podrinjske lake pješadijske brigade Višegrad.
U dvorani u Tuzli svi na nogama: Pogledajte kako su navijači ispratili Zmajeve nakon važne pobjede
"U fiskulturnoj sali škole im je naređeno da se skinu, odlože prtljag i izdvoje sve vrijedne stvari. Potom su fizički zlostavljani i mučeni. Sa rukama vezanim žicom u donjem vešu su ponovo ukrcani u kamion koji ih je odveo do sela Mušići. U prizemlju spaljene kuće Rasima Polje Milan Lukić je strijeljao 18 civila. Dva su civila ubijena prilikom pokušaja bijega. U jednog je pucao Nebojša Ranisavljević, u drugog nepoznati vojnik koji je također čuvao stražu. Sutradan su tijela ubijenih bačena u Drinu", navode iz UDIK-a.
Među civilima koji su ubijeni toga dana su: Adem Alomerović, Džafer Topuzović, Esad Kapetanović, Fevzija Zeković, Fehim Bakija, Fikret Memović, Halil Zubčević, Ilijaz Ličina, Ismet Babačić, Jusuf Rastoder, Muhedin Hanić, Nijazim Kajević, Rasim Ćorić, Rifet Husović, Safet Preljević, Senad Đečević, Šećo Softić i Zvjezdan Zuličić. Prilikom ekshumacije na lokalitetu jezera Perućac su pronađeni posmrtni ostaci Zubčevića, Ličine, Rastodera i Ćorića, koji su državljani Savezne Republike Jugoslavije.
Iz UDIK-a navode da se za otmicu civila u Štrpcima sudilo pred nekoliko regionalnih sudova. Najprije je sud u Bijelom Polju osudio Nebojšu Ranisavljevića 2002. na 15 godina zatvora. Mićo Jovičić je 2016. po sporazumu o priznanju krivnje u Sudu BiH osuđen na pet godina zatvora.
Detektor je pisao kako su za ovaj zločin na ukupno 91 godinu zatvora osuđeni bivši pripadnici VRS Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović, jer su kao saizvršioci sudjelovali u ubistvima 20 civila izvedenih iz voz. Sa njima u predmetu je bio i Mićo Jovičić koji je osuđen na pet godina zatvora po sporazumu o priznannju krivnje. Boban Inđić je osuđen na 15 godina zatvora kao komandir Interventne čete Višegradske brigade VRS-a za učešće u otmici 20 civila iz voza u Štrpcima 27. februara 1993. i njihovim ubistvima na području Višegrada.
Savez kolumnista | Dinko Gruhonjić i sjećanje na Štrpce: Voz zaglavljen u mjestu
Publikacija "Otmica u Štrpcima – presude"
Milana Lukića je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog zločina počinjenih u Višegradu, a Sud BiH je početkom 2020. protiv njega podigao optužnicu zbog zločina u Štrpcima i on je odbio primiti dokumente iz Suda BiH na služenju kazne u Estoniji.
U Srbiji se za zločin u Štrpcima vodi postupak protiv Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Dragane Đekić.
Iz UDIK-a, koji su ove godine objavili publikaciju "Otmica u Štrpcima – presude", navode kako su više puta organizovali ulične akcije i učestvovali na komemoracijama za žrtve u Prijepolju kako bi podsjetili javnost na ovaj ratni zločin, te apelovali na državu Srbiju da ubijenima prizna status civilnih žrtava rata, a njihovim porodicama pruži odgovarajuću novčanu naknadu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.