Posjetili smo Potočare: 30 fotografija koje svjedoče neuspjehu međunarodne zajednice i UN-a

U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima ove godine bit će ukopani posmrtni ostaci 30 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine nad stanovnicima "zaštićene zone UN-a" u Srebrenici.

Posjetili smo Muzej u Memorijalnom centru Srebrenica i zabilježili fotografije natpisa i crteža koje su pisali UN vojnici za vrijeme boravka u Srebrenici. Trupe Kraljevske nizozemske vojske su u okviru svog djelovanja u sastavu UNPROFOR-a (mirovnih snaga Ujedinjenih Nacija), od 1993. do 1995. godine bile odgovorne za sigurnost zaštićene zone Srebrenica.

Natpisi i crteži koje su ostavili iza sebe otkrivaju predrasude, manjak empatije i nerazumijevanje prema žrtvama. 

No teeth...?  A moustache...?  Smel like shit...? Bosnian girl!  
(Nema zuba...? Brkata...? Smrdi na g*vno? Bosanska djevojka!), samo su neki od natpisa koji svjedoče dehumanizaciji kojoj je bilo izloženo lokalno stanovništvo.

Ovaj šokantni natpis umjetnica Šejla Kamerić citirala je u svom radu Bosnian Girl 2003. godine.

Bosnian girl - Bosanska djevojka je rad sastavljen od portreta umjetnice preko kojeg je napisan gore pomenuti citat. Rad Šejle Kamerić danas je dio stalne postavke londonske Tate Modern galerije.

Taj rasistički i mizogeni grafit simbolizira svu sramotu međunarodnih snaga mira koji su u Srebrenici te 1995. bili da bi zaštitili stanovništvo. Nažalost, ovakvih natpisa bilo je mnogo.

Leck mich am Arsch. Bis Morgen. (Poljubi me u du*e. Vidimo se ujutro.) Im your best friend. I kill you for nothing. (Ja sam tvoj nabolji prijatelj, ubit ću te bez razloga)...samo su neki od njih.

Fotografije grafita UN vojnika prvi put su objavljene u monografiji Srebrenica.

Tarik Samarah, autor monografije o Srebrenici o značaju grafita rekao je sljedeće:

"Grafiti koje su pisali UN vojnici na zidovima bivše fabrike akumulatora u Potočarima ilustrativna su metafora indiferentnog odnosa međunarodne zajednice prema bosanskim muslimanima tokom devedesetih godina. Grafiti predstavljaju dokument i svjedočenje o predrasudama, ravnodušnosti i manjku empatije.

Fotografije grafita su sastavni dio moje fotografske priče o Srebrenice, jer osim onih koji su počinili zločine u Srebrenici, postojali su i oni koji su mogli spriječiti genocid, a nisu. Oklijevanje međunarodne zajednice da spriječi genocid u Srebrenici, ali i rat u Bosni i Hercegovini, ukorijenjeno je, između ostalog, u predrasudama koje su zabilježene na ovim grafitima. Tematizirajući grafite postavljamo pitanje li bi sudbina Srebrenice bila drugačija da predrasude nisu bile toliko snažne."

Pogledajte šta je fotoreporter portala Radiosarajevo.ba danas zabilježio u Muzeju Memorijalnog centra.