Pitali smo stručnjaka: Kada i kako slušalice mogu oštetiti sluh?

U osnovnoj školi naučili smo da ljudi imaju pet osnovnih čula: vid, njuh, sluh, dodir i okus.

Paralelno s usvajanjem ovih informacija, počeli su nas upozoravati da ne koristimo slušalice dok vozimo bicikl, role ili šećemo gradom jer nećemo čuti šta se dešava oko nas. No, slušalice su već decenijama predmet koji mnogi koriste u svakodnevnoj upotrebi, a ukoliko ste se ikada zapitali da li predstavljaju opasnost za naš sluh, nastavite s čitanjem teksta.

Kontaktirali smo doc. dr. sc. Ninu Hasanicu, načelnika Službe i stručnog savjetnika za školsku higijenu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.

Radiosarajevo.ba: Mogu li i u kojoj mjeri slušalice oštetiti sluh?

Hasanica: Da, slušalice mogu oštetiti sluh ako se koriste nepropisno ili na visokim glasnoćama. Oštećenje sluha uzrokovano slušalicama obično nastaje kao rezultat dugotrajnog izlaganja visokoj glasnoći zvuka.

Radiosarajevo.ba: Iz kojih razloga može doći do oštećenja sluha pri korištenju slušalica?

Hasanica: Korištenje slušalica može dovesti do oštećenja sluha iz više razloga: previsoka glasnoća (slušanje glasne muzike ili zvuka kroz slušalice može uzrokovati oštećenje sluha, preporučuje se održavanje razumne glasnoće i ograničavanje vremena provedenog s glasnim zvukom), dugotrajno korištenje (produženo korištenje slušalica može opteretiti uši, pauze tokom slušanja mogu pomoći u smanjenju rizika od oštećenja sluha), loš kvalitet slušalica (slušalice lošeg kvaliteta mogu proizvoditi iskrivljeni zvuk koji prisiljava korisnika da povećava glasnoću, što može uzrokovati probleme), nepravilno postavljanje (stavljanje slušalica duboko u uši može izazvati mehaničke povrede i oštećenje slušnog aparata), nedostatak izolacije od okoline (ako korisnik koristi slušalice kako bi prekrio buku iz okoline, moguće je da će povećati glasnoću zvuka na opasne nivoe kako bi nadmašio okolnu buku), vibracije (slušanje glasne muzike s niskim frekvencijama može uzrokovati vibracije koje također mogu uticati na zdravlje uha).

Još neki uzroci su oštećenja sluha su: infekcije (infekcije uha, poput srednjeg uha ili unutrašnjeg uha, mogu oštetiti slušni sistem), povrede (fizičke povrede glave ili uha mogu uticati na sluh), ototoksični lijekovi (neki lijekovi imaju nuspojavu oštećenja sluha), bolesti (određene bolesti kao što je npr. meningitis može uticati na sluh), hemijski toksini (izloženost hemijskim toksinima ili otapalima može oštetiti sluh, loše navike (pušenje i konzumacija alkohola također mogu pogoršati zdravlje uha), kongenitalne anomalije (neke osobe mogu biti rođene s prirođenim problemima u strukturi uha ili slušnog puta), genetska predispozicija (neke osobe su genetski sklonije oštećenju sluha), starenje (starenje često dovodi do prirodne degeneracije sluha).

Radiosarajevo.ba: Možete li nam objasniti šta je akustična trauma i kako dolazi do iste?

Hasanica: Slušni zamor (ili auditivni zamor) je fenomen koji se javlja kada su uši izložene produženom periodu buke ili zvuka. To može rezultirati privremenim ili čak trajnim oštećenjem sluha. Slušni zamor može uzrokovati simptome poput zujanja u ušima, privremene gluhoće ili smanjenja osjetljivosti na zvuk.

Akustična trauma obično nastaje kao rezultat izloženosti izuzetno visokim zvukovima ili eksplozivnim bukama. Akustična trauma može dovesti do trajnog gubitka sluha ili tinitusa (zvuka u ušima). Važno je koristiti zaštitu za uši u bučnim okruženjima i voditi računa o nivou zvuka kojem je osoba izložena kako bi zaštitila svoj sluh.

Nekoliko načina nastanka akustične trauma: iznenadna buka (ekstremno glasni zvukovi, kao što su eksplozije ili pištoljski pucnji, mogu izazvati trenutnu akustičnu traumu), produžena izloženost buci (rad u okolini s konstantno visokim nivoima buke, kao što su fabrike, koncerti ili letovi, može vremenom dovesti do akustične traume), nepravilna upotreba slušalica (ako se koriste slušalice na visokim volumenima ili sluša glasna muzika kroz slušalice duže vreme, to može dovesti do trajnih oštećenja sluha), koncerti i klubovi (posjete koncertima i noćnim klubovima sa glasnom muzikom mogu povećati rizik od akustične traume ako nisu preduzete odgovarajuće mjere zaštite).

Radiosarajevo.ba: Koji su simptomi auditivne traume?

Hasanica: Simptomi auditivne traume mogu varirati u ozbiljnosti i trajanju, ali obično uključuju sljedeće: gubitak sluha (nagli ili postepeni gubitak sluha može biti primarni simptom), tinitus ( osjećaj zujanja, cviljenja ili zvonjenja u uhu), osjetljivost na zvuk (povećana osjetljivost na glasne zvukove), vrtoglavica (moguće je osjećati vrtoglavicu ili gubitak ravnoteže), bol u uhu (može biti prisutan bol u uhu ili oko uha), problemi sa spavanjem (poteškoće sa snom, nesanica ili buđenje usred noći zbog tinitusa), problemi s koncentracijom (teškoće u koncentraciji, pamćenju ili fokusiranju), psihološki simptomi (anksioznost, depresija ili stres koji su posljedica gubitka sluha i tinitusa).

Radiosarajevo.ba: Da li su neke slušalice bolje od nekih drugih u smislu zaštite sluha, kako ih prepoznati i odabrati?

Hasanica: Da, neke slušalice pružaju bolju zaštitu sluha od drugih. Evo nekoliko faktora na koje treba obratiti pažnju prilikom odabira slušalica radi zaštite sluha.

Kombinovanjem ovih faktora mogu se odabrati slušalice koje će pomoći zaštititi sluh dok se uživa u muzici ili audio sadržaju:

• Otvorene vs. zatvorene slušalice: Otvorene slušalice obično propuštaju više spoljnog zvuka, što može značiti da se mora povećati jačina zvuka i izložiti uši većem potencijalnom riziku. Zatvorene slušalice pružaju bolju izolaciju i mogu pomoći u smanjenju potrebe za glasnim zvukom.
• Pasivna izolacija: Slušalice koje pružaju dobru pasivnu izolaciju smanjuju potrebu za visokim glasnoćama. Treba se pobrinuti da slušalice dobro leže na ušima kako bi pružile najbolju izolaciju.
• Aktivna buka: Slušalice sa sistemima za aktivnu buku (ANC) mogu dodatno smanjiti spoljni zvuk bez potrebe za visokim glasnoćama.
• Nivo zvuka: Treba pripaziti da se ne sluša muzika na previsokom nivou zvuka. Treba postaviti limit na jačinu zvuka kako bi se zaštitio sluh.
• Kvalitet zvuka: Bolji kvalitet zvuka može omogućiti bolje uživanje u muzici pri nižim glasnoćama.
• Pravilan odabir ušnih čepova ili jastučića: Slušalice koje dolaze s različitim veličinama ušnih čepova ili jastučića omogućavaju da se pronađe najudobnija i najefikasnija opcija za izolaciju zvuka.
• Redovna pauza: Pravilo 60/60 preporučuje da ne slušate muziku na više od 60% maksimalne jačine zvuka više od 60 minuta bez pauze.
• Aplikacije za praćenje zvuka: Treba koristiti aplikacije koje prate nivo glasnoće i vrijeme koje se provode sa slušalicama kako bi bili svjesni svojih navika.

Radiosarajevo.ba: Koji nivo buke je dozvoljen?

Hasanica: Nivo buke koji se smatra sigurnim za sprečavanje oštećenja sluha može varirati ovisno o vremenskim uslovima, trajanju izloženosti i individualnoj osjetljivosti. Izloženost buci od 85 decibela ili više tokom dužeg vremenskog razdoblja može uzrokovati oštećenje sluha. Da bi se zaštitili od oštećenja sluha, preporučuje se nošenje zaštitnih slušalica ili izbjegavanje izloženosti buci na takvim nivoima. Također je važno pridržavati se preporuka proizvođača slušalica i koristiti ih odgovorno kako bi se izbjeglo oštećenje sluha.

Lokalni zakoni i regulative također mogu postavljati ograničenja na buku u različitim okruženjima kako bi zaštitili zdravlje ljudi. Nivo buke koji je dozvoljen varira ovisno o zakonima i propisima koji se primjenjuju u konkretnom području ili državi. Obično postoje zakoni koji regulišu buku u različitim okruženjima kao što su stambene zone, komercijalne zone ili industrijska područja.

Radiosarajevo.ba: Kako spriječiti oštećenje sluha slušalicama?

Hasanica: Da bi se spriječilo oštećenje sluha uzrokovano slušalicama i općenito očuvao sluh, treba slijediti ove smjernice: pravilno postavljanje glasnoće (preglasno slušanje muzike ili zvukova kroz slušalice može uzrokovati oštećenje sluha, treba držati glasnoću na razumnom nivou koji omogućava čujnost okoline), koristiti slušalice s mogućnošću ograničavanja glasnoće (ako se koristi pametni telefon ili uređaj s ovom opcijom, treba omogućiti ograničavanje maksimalne glasnoće kako bi se spriječilo slušanje preglasne muzike), redovno pauziranje (s vremena na vrijeme treba ukloniti slušalice kako bi se uši odmorile i spriječilo naprezanje slušnog sistema, odabrati kvalitetne slušalice (kvalitetne slušalice pružaju bolju reprodukciju zvuka, što znači da ne se mora dizati glasnoća kako bi se bolje čulo; ovo također može smanjiti potencijalnu štetu za sluh), izbjegavanje dužeg razdoblja korištenja (ne nositi slušalice neprestano tokom cijelog dana; treba pokušati ograničiti vrijeme koje se provodi s njima), koristiti zvučno izolirajuće slušalice (ove slušalice blokiraju vanjski buku, što omogućava da se čuju zvukovi s manjom glasnoćom), pravilno čištenje slušalica (redovno čistiti slušalice kako bi se uklonile bakterije i prljavština koji se mogu nakupiti), paziti na simptome (ako se primijete simptomi kao što su zvonjava u ušima ili gubitak sluha, odmah se treba konsultovati sa zdravstvenim radnikom), smanjiti izloženost buci (izbjegavati izloženost preglasnoj buci na drugim mjestima, kao što su koncerti ili radna mjesta s bukom), redovni pregledi sluha (periodični pregledi sluha kod stručnjaka mogu otkriti eventualna oštećenja u ranom stadiju.

Radiosarajevo.ba: U kojoj životnoj dobi se može desiti oštećenje sluha?

Hasanica: Oštećenje sluha može se dogoditi u bilo kojoj životnoj dobi, ali postoji veći rizik od gubitka sluha kako osoba stari. Starenjem dolazi do prirodnog smanjenja sluha, što se naziva presbiakuzija.

Međutim, oštećenje sluha može se javiti i u mlađim godinama zbog različitih faktora, uključujući izloženost glasnoj buci, genetske predispozicije, infekcije, povrede ili upotreba određenih lijekova. Važno je zaštititi sluh od buke i redovno pratiti zdravlje sluha bez obzira na dob.

U konačnici, oprez i svjesnost o vlastitom sluhu ključni su kako bi se izbjeglo oštećenje sluha uzrokovano slušalicama. Skrining pregled za rano otkrivanje poremećaja sluha (Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica).

S ciljem zaštite sluha mladih i djece i ranog otkrivanja oštećenja sluha, Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica još od 2013. godine svake godine provodi skrining program za rano otkrivanje poremećaja sluha kod učenika u svim osnovnim školama u ZDK. Svake školske godine hiljade učenica i učenika bude obuhvaćeno preventivnim skrining pregledom. Do sada je pregledano 38.827 učenika, a kod 824 (2,1%) uočen je neki problem sa sluhom. Ovi učenici su dobili preporuku za dodatni specijalistički pregled.

Kod djece je teže uočiti oštećenje sluha nego kod odraslih osoba i to je jedan od razloga zašto je važno da svako dijete bude dio skrining pregleda koji se provodi u školi ili generaciji kojoj dijete pripada. U okviru skrining pregleda provodi se audiometrija, odnosno bezbolno ispitivanje sluha, koja se bilježi na audiogram. Određuje se najmanja glasnoća tona kojeg dijete čuje – tzv. prag sluha. Pretraga se obavlja u tihoj prostoriji, ispitaniku se puštaju različite frekvencije zvuka, a koje on javlja kad ih primijeti (čuje).