Pitali smo građane Sarajeva šta misle o novom spomeniku: 'Tvrtko je nosilac Bosne, svaka čast'

Bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić 'preko noći' dobio je spomenik u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Spomenik je 'osvanuo' u utorak, 29. augusta, preko puta zgrade Predsjedništva BiH.

Ekipa portala Radiosarajevo.ba je nekoliko sati kasnije bila sa građanima Sarajeva - pitali smo ih šta misle o lokaciji na kojoj je postavljen, a pitali smo ih i za komentar o samom izgledu spomenika.

"Sretna sam što se ovo desilo i što sam ovo vidjela, konačno na svome. Hvala gradonačelnici i Gradskom vijeću, ko hoće nađe način, ko neće nađe izgovor", kazala nam je Dženita M.

"Drago mi je što je spomenik ugledao svjetlo dana, sve čestitike gradonačelnici za postavljanje spomenika. Što se tiče lokacije, možda je mogla biti malo reprezentativnija, među s obzirom na sva politička dešavanja, svaka čast", izjavio je Hari za portal Radiosarajevo.ba.

Mišljenja su uglavnom ista - spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću trebao je Sarajevu.

"Štogod je postavljeno od historije Bosne i Hercegovine, što je novo, treba se sviđati svakome", izjavio je Ramiz.

"Spomenik je lijep, ali mi je neobično što je postavljen po noći, trebala se ipak održati neka ceremonija. Ovako, kao da je riječ o nekoj underground umjetnosti", izjavio je Edin za naš portal.

"Rekao bih ruke mu se pozlatile ko je ovo odlučio da postavi, to je važno za Bosnu i Hercegovinu. Tvrtko je čovjek koji je nosioc Bosne, ovo je na pravom mjestu u pravo vrijeme", podvukao je Zahir.

Kralj Tvrtko I Kotromanić je bio interesantna ličnost, kao i Bosna iz tog vremena

Akademski kipar Stijepo Gavrić autor je spomenika kralju Tvrtku I Kotromaniću.

Gavrić je profesor u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, a ranije je za portal Radiosarajevo.ba kazao da mu je čast što je izabrano njegovo idejno rješenje.

"Što se tiče inspiracije za lik Kralja Tvrtka, gledao sam dosta po internetu, čitao Jasmina Imamovića i drugu literaturu.

Kralj Tvrtko I Kotromanić je bio interesantna ličnost, kao i Bosna iz tog vremena", kazao je Stijepo Gavrić za portal Radiosarajevo.ba.

"Ima krunu, štit, srednjovjekovni mač i kraljevski plašt. Stoji u klasičnom kontrapostu. Kralj je svoju desnu ruku ispužio i otvoren dlan okrenuo prema svim dobronamjernim ljudima, što simbolizira njegovu spremnost za dijalog i prihvatanje različitosti. Ruka istovremeno može i da znači stop za sve ljude koji nisu dobronamjerni.

Lijeva ruka se oslanja na štit sa ljiljanima, simbolima srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanića, a za pojasom mu stoji srednjovjekovni mač, koji je nophodan za sve ljude koji ne gledaju dobronamjerno. Kralj stoji dostojanstveno, samouvjereno, ali dobroćudno, jednostavno on je jedna figura na koju se narod može osloniti", izjavio je Gavrić.

Spomenik je visok 3,5 metra, izliven je od bronze, stoji na postamentu od granita visokom tri metra i 20 cm, a ukupno je koštao 250.000 KM.

Trakavica oko lokacije spomenika

Iako su najbolja idejna rješenja za spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću predstavljena u martu 2022. godine spomenik je tek krajem augusta ove godine ugledao svjetlo dana.

Problem je bio u pronalasku lokacije na kojoj će spomenik biti postavljen.

Prvobitno je planiran da spomenik bude postavljen preko puta zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zatim iza zgrade Predsjedništva BiH, pa na platou ispred Parlamenta BiH, a govorilo se i o lokaciji u Novom Sarajevu.

Kako je u maju govorila gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, Komisija o zaštiti nacionalnih spomenika odbijala je prihvatiti prijedloge.

Spomenik je na kraju ipak postavljen preko puta zgrade Predsjedništva BiH, a kako on izgleda možete pogledati u našoj fotogaleriji.

*Stjepan Tvrtko I Kotromanić (oko 1338 – oko 10. marta 1391) bio je bosanski ban od 1353. do 1377, a zatim i prvi bosanski kralj do 1391. Tvrtko I se smatra jednim od najvećih srednjovjekovnih vladara Bosne, koji je za sobom ostavio zemlju veću, jaču, politički uticajniju i vojno sposobniju od one koju je naslijedio. Njegovim političkim dostignućima doprinijela je feudalna anarhija u Srbiji i Hrvatskoj, dok Osmanlije još uvijek nisu ozbiljno ugrozile. Bosanska privreda je bila na vrhuncu, pojavila su se nova naselja i trgovački centri i poboljšao se životni standard njegovih podanika. U toku njegove vladavine Bosna je doživjela najveći politički, vojni, teritorijalni, i privredni uspon i razvitak feudalnog društva.