Razlozi zbog kojih građani BiH sve češće posjećuju psihologa

"Mladi su zaista često u stanjima stresa, depresije, anksioznosti i kriza, što utječe na psihofizičke promjene, kao česte glavobolje, povišenje krvnog pritiska, promjene štitne žlijezde, tjelesne težine", kazala je za portal Radiosarajevo.ba, specijalistica traumatske psihologije Nevzeta Stevanović, naglasivši kako su sve češće posjete osoba nakon saobraćajnih udesa koji traže psihološku pomoć, a razlog su promjene na psihičkom planu uzrokovane somatskim oboljenjima.

Načini nošenja s ovim problemima su različiti, istaknula je, počevši od naučenih modela ponašanja, rekreativnih interesa, vježbi relaksacije, sklonosti umjetničkim i sličnim aktivnostima. Pasivizacija i oskudan izbor mogućnosti samo produžavaju tegobe i moguće usložnjavaju stanje. 

Stres u trudnoći

Često smo čitali i slušali kako je tokom trudnoće mudro izbjegavati bilo kakve stresne situacije, koliko je god moguće. Neke žene zbog toga čak odlaze na čuvanje trudnoće jer im poslovna atmosfera ne može osigurati takve uvjete. Realno gledajući, ako je neko inače sklon nerviranju, svaki dan je prepun potencijalnih situacija koje se mogu pretvoriti u stresne. Zbog toga je samokontrola i osvještavanje vlastitih emocija u ovom razdoblju više nego potrebna vještina.

"I sada imam na tretmanima nekoliko žena koje su imale stres u trudnoći ili stres poroda gubitkom bebe. U tim seansama same ističu neadekvatan odnos prema njima - poslodavaca, čak i okoline, kao i bespomoćnosti neposredno u bolnici nakon teških gubitaka novorođenčeta. I tokom seansi rade proradu, adekvatno procjenjujući odbrane i prebacivanja krivica nadležnih kod poroda, minimiziranja njihovih stanja uz osjećaj bespomoćnosti", govori Stevanović, istaknuvši kako je poslije teških iskustava važno ojačati žene da ostvare svoje materinstvo, te da ovo pitanje nije samo pitanje za psihologa.

Konstantan stres ostavlja ozbiljne posljedice po naš imuni sistem. 

Na kraju, dalekosežne posljedice stresa naglašavaju jednu važnu stvar, te bi svako od nas trebao prihvatiti dvostruke strategije.

Prvo, da učinimo sve što je u našoj moći kako bismo mogli kontrolirati stresore. Drugo, kada naiđemo na stresore koje ne možemo kontrolirati, naučimo upravljati stresom na najkonstruktivniji način, objašnjava psihologinja.