Olimpijski san u Sarajevu

Snow-board park Bjelašnica; foto: radiosarajevo.ba

XIV Zimske olimpijske igre održane u Sarajevu, okupile su na jednom mjestu sve tadašnje svjetske velikane zimskih sportova. BiH je te 1984. godine bila centar svijeta, a Sarajevo je s ponosom ušlo u uglednu porodicu olimpijskih gradova. Šta se danas dešava sa gradom koji bi morao njegovati tradiciju zimskih sportova?

Rat je učinio svoje, razoren je veći dio infrastrukture, ali se danas, desetljeće nakon Dejtona još uvijek ne vuku konkretni koraci, kako bi se olimpijski san ponovo oživio.

Jedini je ovo zimski olimpijski grad svijeta u kojem se nije znalo niti kada počinje sezona za sportove na ledu, niti da li će leda u u bosanskohercegovačkoj metropoli uopšte biti.

Zahvaljujući entizijastima, leda je ipak bilo na ledenoj površini Zetre, ali ono što je značajno i ono što bi ovom gradu dalo poseban sjaj jeste vraćanje u funkciju ratom onesposobljene Ledene dvorane SKC Skenderija.

Velike polemike vođene su oko tog pitanja, pa su tako čelni ljudi Grada te direktor ovog sportskog centra, dugo tvrdili da je za realizaciju osposobljavanja neophodan milion konvertibilnih maraka, koje je nemoguće obezbijediti. S druge strane, iz Hokejaškog saveza BiH je potvrđeno da je potreban višestruko manji iznos i da sredstva već postoje, zahvaljujući donacijama Međunarodnog hokejaškog saveza.

Jedino što, prema njihovom mišljenju, nedostaje za ovaj projekat je manja popravka krova na pomenutoj dvorani, koja se trenutno iznajmljuje privatnim košarkaškim klubovima. Razgovarali smo sa gospodinom Harisom Muhićem, predsjednikom Saveza hokeja na ledu BiH.



„Skenderija se sada nalazi u jednoj fazi da se svi elementi koji su potrebni za postavljanje ledene površine pripremljeni, međutim, zbog aktuelne situacije i kraja sezone, Skenderija još nije otvorila svoja vrata da bismo mogli da počnemo sa pripremama postavljanja leda. Tako da, mojim nekim rezonovanjem, mislim da bi to bilo realno u septembru ove godine, jer za ovu godinu definitivno su uspjeli da onemoguće postavljanje leda, iako su svi subjekti involvirani u ovu priču, od Opštine Centar, kantonalnog premijera pa i same Skenderije zaista uspjeli da na neki način onemoguće. Ali ja mislim da će olimpijsko Sarajevo u sljedećoj sezoni sigurno imati led“, kaže Muhić.


Podmladak bh hokeja; foto: Edu

Da sve ostaje u nadi i na obećanjima, govori i činjenica da je u Sarajevu nedavno prezentiran projekat izgradnje dvije nove skakaonice na olimpijskoj ljepotici Igman. Za njihovu gradnju je potrebno uložiti oko 8 miliona eura.

Ova investicija bi bila isplativa, smatra direktor Kantonalnog javnog preduzeća ZOI '84 Nedžad Ajnadžić.
„Ovo je sada jedan od bitnih temelja koji treba da obeća prije svega perspektivu u dva smjera. Jedan smjer je povlačenje nepovratnih sredstava iz EU fondova, a druga solucija za rješenje jeste da imamo direktno zainteresiranog partnera iz Austrije, koji je spreman da ponudi nepovratna sredstva za rekonstrukciju, uz pribavljanje svih prethodnih saglasnosti lokalne zajednice, Kantona Sarajevo i Federalnog ministarstva prostornog uređenja te autora, odnosno arhitekte koji je već radio postojeće skakaonice“, kaže Ajnadžić.


Projekat skakaonice


Zvuči sjajno, no realnost je često drugačija. Da bi skijališta radila kako treba, sredstva bi se najprije morala uložiti u popravku liftova, koji su dotrajali jer datiraju još od 1984. godine. Do sada je veoma malo urađeno, kako bi se sigurnost skijališta dovela na zadovoljavajući nivo.

Sigurnost skijaša ugrožavao je i ovosezonski manjak snijega na planinama, a taj problem se mogao riješiti, da su čelnici iz ZOI 84, topove za pravljenje vještačkog snijega iz Austrije, po dogovoru i isplatili. Pošto se to nije desilo, topovi stoje neupotrebljeni jer su ih Austrijanci onesposobili, dok im dogovorena suma novca ne bude isplaćena.

Naši olimpijci koji su se pripremali za nedavno održane olimpijske igre u Vancouveru, potvrdili su nam da uslovi treniranja i finansijska pomoć nisu bili na zavidnom nivou, ali kažu da su se nekako snašli.

Sve dok se ljudi koji bi nas u svijetu trebali predstaviti u najboljem svjetlu - snalaze, do tada ćemo biti slabo rangirani na sportskim terenima, a znamo da ovaj sport u našoj zemlji ima potencijal, koji je nažalost sputan. S druge strane planiraju se veliki projekti, čiji je prioritet upitan, pa bismo tako mogli imati skakaonice u zemlji u kojoj ne postoji niti jedan skakač/letač.

Sve se može kad se hoće

Da je moguće malim, ali sigurnim koracima zimske sportove, ali i turizam dovesti do zavidnog nivoa, ulažući sredstva u prioritetne projekte, pokazuje i svijetli primjer olimpijske Jahorine, gdje je u funkciju stavljen šestosjed, koji je znatno doprinio poboljšanju posjećenosti ovoj planini, razvoju turizma, kao i afirmaciji ovog sporta.


Šestosjed na Jahorini

Na Bjelašnici je otvoren snowboard park koji ove sezone bio domaćin Evropa kupa, sa mnogobrojnim takmičarima i posjetiteljima iz cijele Evrope.


Snow-board park Bjelašnica; foto: radiosarajevo.ba

Da se može kad se hoće, pokazuju i zaljubljenici u hokej na ledu. Ove godine je oformljena i prva bh. liga u ovom sportu koja je prije nekoliko dana i okončana, a naši hokejaši su mimo toga, ostvarivali značajne rezultate na međunarodnoj sceni. Opširnije na oficijenloj stranici Međunarodne federacije hokeja na ledu

Mladi brzoklizač Edin Branković, je također mnogo puta osvjetlao obraz naše zemlje na međunarodnim takmičenjima.


Edin Branković, foto: Klizački klub Bosna

BiH je tako zemlja koja posjeduje potencijal, talenat i volju pojedinaca. Što prije to bude jasno i čelnim ljudima bh. Olimpijskog komiteta, prije će i Sarajevo prestati važiti za crnu ovcu ugledne olimpijske porodice.

radiosarajevo.ba

U rubrici Metromahala pridružile su nam se kolege sa radija Uno u Banja Luci i radija Dobre Vibracije u Mostaru. Projekat koji je finansiran od strane Ambasade Švicarske u BiH, koji će trajati od februara do jula 2010, donosi 18 zanimljivih priloga iz kulture i javnog života Mostara, Banja Luke i Sarajeva. Radijski prilozi se jednom mjesečno emnitiraju na pomenutim stanicama, dok se isti u formi članaka dokumentiraju na web stranama svakog radija.