Sve više djece u BiH treba pomoć logopeda: "Uočite problem na vrijeme, vježbajte s djecom kod kuće"

U Bosni i Hercegovini iz godine u godinu, sve je više djece sa govornom manom, pa je samim tim veća i potreba za logopedima.

Dok posmatramo razvoj i napredovanje djeteta, uzimamo u obzir činjenicu da govor kao osnovno sredstvo komunikacije ima izrazito veliko značenje.

Govor je bio i ostao glavni način komunikacije među ljudima, u odgoju, obrazovanju, a kasnije i u profesionalnom intezitetu i radu.

Da bi se govor pravilno oblikovao, i da bi se dijete kvalitetno/zdravo razvijalo, roditelji moraju obratiti pažnju na osnovne biloške, psihološke i sociološke faktore, kao što su zdrava mentalna sredina, zdravlje, i svakodnevni govorno - jezični podsticaj.

U Kantonu Sarajevo radi 17 logopeda 

Iako se prethodnih, godina vodila velika polemika o nedostatku kadra u domovima zdravlja u KS, te da je u čitavom Sarajevu radilo samo troje, eventualno četvero logopeda, direktor Doma zdravlja KS, Abel Baltić, za portal Radiosarajevo.ba ističe da je situacija trenutačno zadovoljavajuća, i da se konstantno radi na zaposlenju novih logopeda.

"U Domu zdravlja Kantona Sarajevo trenutno radi 17 logopeda, što je izuzetno zadovoljavajuće jer je prethodnih godina bilo zaposleno samo troje ili četvero logopeda. Iako se dosta roditelja svakodnevno žali na dugo čekanje termina, i da se rehabilitacija sporo odvija, zaista nemam nikakvih informacija o tome, ali smatram da bi logopedi kao stručna lica trebali obratiti pozornost na način rada u komunikaciji sa roditeljima čije dijete ima problem.

Nama je cilj da zaposlimo što veći broj logopeda, uzimajući u obzir sve žalbe na prethodni period. Razlika u kapacitetu stručnog kadra je zadovoljavajuća. U Kantonu Sarajevo ne postoji registar djece koja trebaju usluge logopeda, ali svakako savjetujem roditeljima čim primjete problem, da se jave najbližem logopedu te da zakažu logopedski tretman, i da u daljoj komunikaciji sa stručnim licem uzmu u obzir način trajanja tretmana", ističe Baltić.

Problematika zakašnjelog govorno - jezičkog poremećaja 

O tematici govorno - jezičnih poteškoća razgovarali smo sa Sanjinom Husićem, diplomiranim defektologom - logopedom i surdoaudiologom, koji nam je ukazao na najrašireniji problem kod djece od 2,5 do 5 godina.

"Kada je riječ o najzastupljenijoj logopedskoj disciplini u BiH, moram istaći da je najveći problem govorno – jezički poremećaj, koji se zasniva na problematici zakašnjelog govornog razvoja. Smatram da roditelji tu igraju glavnu ulogu, jer on će najprije primijetiti da njihovo dijete koje je napunilo 2,5 – 3 godine, ima problem i da u govoru ne prati svoje vršnjake. To znači da govor djelimično kasni ili u potpunosti kasni.

Ako sa 2,5 godine vidimo da djetetu govor kasni, da nema nikakvog govora i nikakvih riječi onda se što prije moraju obratiti logopedu za pomoć. S druge strane, ako u te 2,5 godine dijete koristi nekoliko riječi koje često ponavlja, onda se i možete sačekati", zaključuje Husić. 

Rehabilitacija i vježbanje kod kuće 

Rehabilitacija također zavisi od slučaja do slučaja, ali najvažnije od svega je reagovati na vrijeme i riješiti problem, kako se situacija ne bi dodatno pogoršala navodi Husić. 

"Da bi se seansa okvirno detaljizirala i kako bi vježbe kvalitetno uticale na komunikaciju koje dijete uči, mora se uzeti u obzir korjen problematike. Ako je u pitanju klasični zakašnjeli govor i razvoj, gledamo od čega je on nastao, tako da rehabilitacija nije uvijek ista. Ukoliko je problem nastao samo zato što dijete provodi previše vremena pred mobitelom ili računarom, dakle zbog ekranizacije, to se rješava u roku od godinu dana, a možda čak i kraće, sve u zavisnosti od drugih odstupanja, ako uzmemo u obzir mentalne poteškoće, ili poteškoće u kojma se govorno jezički razvoj ne odvija po sekundarnom planu.

Iako je sve veći broj traženja logopedskih usluga širom BiH, roditeljima savjetujem logopedske tretmane uz rad kod kuće. Vježbajte s djetetom, ukoliko pohađa vrtić. Savjetujem obavezno i to da se dijete upiše u vrtić, jer u tom periodu od 2,5 do 5 godina, socijalizacija igra glavnu ulogu, ona je bitan faktor zbog toga što djeca u tom periodu najbrže uče od svojih vršnjaka”, kazao je Husić.