Nedovoljno istraženi Trebević: Glavna prepreka Rimljanima u ratu protiv Ilira

Trebević je simbol Sarajeva. Planina višestoljetne historije se planetarno proslavila Zimskim olimpijskim igrama iz 1984. godine. Ali, Trebević nije samo nekada impresivna bob staza, omiljeno izletište i sjajan vidikovac iznad grada. Priča o Trebeviću je mnogo više od toga. Za portal Radiosarajevo.ba ispričala ju je doc.dr. na sarajevskom Filozofskom fakultetu Amra Šačić Beća.

Objasnila je porijeklo naziva ove planine koja se nalazi nedaleko od centra glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Kako je kazala, riječ Trebević je slavenskog porijekla. Potiče od glagola trijebiti, što znači čistiti. Za nju je to pokazatelj da naziv sadrži religijski kontekst.

"Naziv se povezuje sa paganskim žrtvenikom starih Slavena. To znači da ime ima u sebi sadrži religijski kontekst. To nije neobično jer takvih primjera ima više u našoj državi i  regiji. Planina Velež nosi ime po slavenskom bogu Velesu zaštitniku stočarstva, planina Perun kod Vareša je nazvana po vrhovnom slavenskom božanstvu. Nacinalni simbol Slovenije, planina Triglav također ima ime koje se veže za staroslavenski panteon", podsjetila je Šačić Beća.

Sigurna je da se planina nije ovako zvala prije 7. stoljeća to jeste prije dolaska Slavena. Prema njenim riječima, nije poznato koji je njen naziv bio u vrijeme kada je sarajevska regija bila dio teritorije ilirskog naroda Dezidijata i u vrijeme Rimljana. Zatim je podsjetila na još jednu činjenicu: 

"Zanimljivo je da bosanskohercegovačke rijeke vrlo često nose ilirske ili rimske nazive (Drina, Sava, Una, Neretva i tako dalje) dok planine krase slaveska imena. Na neki način moglo bi se reći da  nazivi toponima i hidronima nam ukazuju na naše porijeklo."

Glavna prepreka Rimljanima u ratu protiv Ilira

Kao neko ko je specijaliziran za Antiku, Šačić Beća se osvrnula na dio antičke historije Trebevića koja je malo ili nikako poznata većini građana.

Istakla je da je podatak rimskog historičara Veleja Paterkula najraniji spomen Trebevića.

"On je zabilježio da je zemlja Dezidijata puna planina i klanaca. Planina Trebević je sasvim sigurno jedna od tih planina koje su Rimljanima bile glavna prepreka u trogodišnjem ratu protiv Dezidijata koji su bili nosioci Velikog ilirskog ustanka. To je čuveni rat za koji su rimski pisci govorili da je najveći koji je Rim vodio nakon Punskih ratova", dodala je.

S obzirom na prethodno navedeno, naglasila je da je planina bila istočna granica dezidijatskog teritorija i razdvajala ih od Partena, Sikulota i drugih ilirskih naroda koji su naseljavali Istočnu Bosnu.

Trebević je bio jednako značajan i za Slavene.

"Autohtono, predslavensko stanovništvo nakon dolaska Slavena se povuklo na planine plašeći se za svoj život i imovinu. Međutim, slavenska domincija je bila očigledno neizbježna što dokazuje i naziv Trebevića", zaključila je Šačić Beća.

"Za Sarajlije počinje zima tek kada snijeg pokrije vrh Trebevića"

Jedna je od onih koji smatraju da je pogled sa Trebevića na Sarajevo najljepši.

"De facto ta planina je sastavni dio grada jer pojedina sarajevska naselja se nalaze na obroncima Trebevića. Za Sarajlije zima počinje tek kada snijeg pokrije vrh Trebevića. Zimi bježe na Trebević kako bi udahnuli čist zrak, a ljeti kako bi izbjegli nesnosne vrućine. Rijetki su glavni gradovi koji na svega petnaestak minuta od centra imaju tako lijep planinski ugođaj", rekla je.

Nedovoljno istraženo područje

Na pitanje koliko je Trebević istražen sa aspekta historije kao nauke i da li još zaokuplja pažnju historičara, kazala je da u našoj sredni nažalost nije pretjerano zastupljeno istraživanje historijske topografije.

"Trebević kao i ostale planine se u radovima savremenih stručnjaka pojavljuju sporadično više kao geografske odrednice koje omogućavaju da se lociraju pojedini događaji", podcrtala je.

Mišljenja je da je ovaj dio bosanskohercegovačke prijestolnice arheološki dosta neistražen. Zato se nada da će se ubudćnosti nešto promijeniti jer bi istraživanja, kako je istakla, mogla odgovoriti na mnoga pitanja ilirske prošlosti sarajevske regije.

Često spominjana tvrdnja je da se na području Trebevića u prošlosti nalazio Vulkan. Da li je istinita ova tvrdnja prije nekoiko dana smo pitali direktora Federalnog instituta za geologiju Hazima Hrvatovića. On je također čuo za taj navod, ali demantuje da se u tom dijelu Bosne i Hercegovine nalazio vulkan.

Vulkani u Bosni i Hercegovini: Da li se jedan nalazio na području Trebevića?