(Ne)briga o nacionalnim spomenicima: Pitali smo Zavod - ko je dužan brinuti se o historijskom blagu?

Nepažnja koja se posvećuje spomenicima širom Bosne i Hercegovine je alarmantna. Skoro svakodnevno, možemo svjedočiti obrušavanju određenih objekata koji ugrožavaju sigurnost građana radi nebrige. A često su ti objekti upravo nacionalni spomenici. Ili su dio nacionalnog spomenika. Ili su bili spomenik. Danas u modernoj izgradnji, spomenici padaju u drugi plan i rijetkost je da se radi na njihovom očuvanju. O samim nadležnostima i ko je dužan voditi brigu o nacionalnim spomenicima, odgovore za portal Radiosarajevo.ba dali su iz Federalnog Zavoda za zaštitu spomenika.

Čini se da je ono najbitnije za spomenuti, kada se govori o brizi i samom održavanju kulturno-historijskih spomenika, jeste to da Ustav Bosne i Hercegovine jasno propisuje i nalaže očuvanje ovog naslijeđa.

Iz Federalnog Zavoda navode kako je to propisano Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, tačnije njegovim člancima 5. i 10.

Članom 10 definirano je da je Federacija dužna osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnih spomenika, navode iz Zavoda.

Koliko god zvučalo monotono, od iznimne je važnosti naglasiti da upravo Ustav države nalaže brigu o kulturno-historijskom naslijeđu.

U slučaju da se zaštićeni spomenik ili objekt ozbiljno ošteti ili uruši, proceduru su objasnili: "Najveću odgovornost za zaštićena dobra koja se uruše radi neodržavanja, odnosno nebrige korisnika ili vlasnika, bez obzira na subjektivne i objektivne okolnosti, snosi vlasnik odnosno korisnik nekretnine. Ukoliko vlasnik nije dostupan, mjere zaštite ljudi i materijalnih dobara koje ugrožava urušavanje treba da provede lokalna zajednica putem svojih službi pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika."

Pored toga, Federalna uprava za inspekcijske poslove je nadležna za nadzor nad provođenjem radnji propisanih Zakonom.

Broj spomenika u Federaciji

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je čak 650 dobara nacionalnim spomenicima. Zavod pojašnjava:

"Kada je riječ o građevinama, tačnije građevinskom naslijeđu, ne može se u potpunosti precizno klasificirati kao građevine ili objekti, jer zaštićena dobra, pored pojedinačnih objekata, uključuju i objekte koji se nalaze u zonama zaštićenim kao cjeline (historijska cjelina, historijski urbani krajolik, historijsko područje, historijsko gradsko područje, ambijentalna cjelina, graditeljska cjelina, prirodno-graditeljska cjelina, stambena graditeljska cjelina, stambena graditeljska jedinica, grupa objekata), što ne daje mogućnost preciznog određivanja broja objekata."

Prema podacima koje je dostavio Zavod za zaštitu spomenika Federacije Bosne i Hercegovine, kada je riječ o graditeljskom naslijeđu, preciznije je govoriti o zaštićenim dobrima i odlukama o proglašenju nacionalnim spomenicima nego o tačnom broju objekata. Na teritoriji Federacije BiH trenutno postoji 376 odluka koje se odnose na pojedinačne objekte i graditeljske cjeline, pri čemu u taj broj nisu uključeni stari gradovi. Pod pojam starih gradova spadaju naprimjer, Počitelj, Blagaj, Srebrenik te Stari grad Ljubuški.

Spomenici su dio identiteta 

Iz Zavoda ističu da su u navedeni broj uključena i zaštićena urbana područja koja obuhvataju više od dva miliona kvadratnih metara. Kao primjer navode Historijski urbani krajolik Sarajeva, koji zauzima približno 1,5 miliona kvadratnih metara horizontalne projekcije, zbog čega je teško precizno utvrditi broj objekata koji podliježu zaštiti.

Dodaju i da je sveobuhvatno sagledavanje trenutnog stanja zaštićenih objekata veoma zahtjevno, ali da se stanje prati u skladu s raspoloživim kapacitetima. Zavod za zaštitu spomenika ne upravlja finansijskim sredstvima, pa samim tim ne može planirati niti određivati prioritete intervencija, ali pruža stručnu pomoć prilikom izrade projektne dokumentacije te vrši konzervatorski nadzor tokom realizacije konzervatorsko-restauratorskih zahvata na zaštićenim dobrima.

"Očuvanje zaštićenih dobara nije važno samo zbog njihove arhitektonske vrijednosti, nego i zbog kolektivnog pamćenja i kulturnog identiteta zajednice. Svaki obnovljeni objekat ili sačuvana historijska cjelina predstavlja dio naslijeđa koji ostaje budućim generacijama kao svjedočanstvo bogate prošlosti Bosne i Hercegovine. Istovremeno, neophodno je sistemski evidentirati i definisati sve spomenike kulturno-historijskog naslijeđa, kao i razvijati veću svijest nadležnih institucija o značaju njihove zaštite, očuvanja i adekvatnog održavanja", zaključuju iz Zavoda.