Sarajevski atentat: 104 godine od ubistva Franca Ferdinanda

A.I.M.
Danas se navršava 104 godine od sarajevskog atentata, datuma značajnog ne samo za bosansku, nego i za svjetsku historiju, ali i datuma o kojem postoje različite historijske analize.

Tog dana, 28. juna 1914. godine od metaka koje je iz svog revolvera ispalio Gavrilo Princip, sarajevski gimnazijalac i član tajne organizacije „Mlada Bosna", smrtno su stradali austrijski prestolonasljednik i nadvojvoda Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija.

U atentatu su učestvovali: Mehmed Mehmedbašić, Vasa Čubrilović, Nedeljko Čabrinović, Cvetko Popović, Danilo Ilić, Trifko Grabež i Gavrilo Princip. Svi učesnici u atentatu su bili studenti ili maloljetna lica.

Dok su građani razdragano pozdravljali kolonu crnih sjajnih automobila iz kojih su im mahali Franc i Sofija dok su se vozili prema Vijećnici, gdje su se trebali sresti s gradonačelnikom Fehimom Čurčićem, Čabrinović je bacio bombu koja nije povrijedila ni Franza ni Sofiju. No, drugi pokušaj atentata bio je uspješan.

Iz mase se izdvojio Gavrilo Princip, koji je zapucao prema automobilu. Prvi metak bio je koban za Franza, drugi za njegovu trudnu suprugu Sofiju, koja je slučajno nastradala, jer je plan bio ubiti generala Oskara Potioreka.

Atentatori su uhapšeni, te im je suđeno u Solunskom procesu 1917. godine. Austrougarska je za atentat optužila Srbiju i njenu vladu, te joj uputila ultimatum. Srbija je prihvatila sve osim jednoga, koji je značio dolazak austrougarskih istražnih sudaca i policajaca u Srbiju da vode istragu na njenoj teritoriji. Kada je Srbija odbila ultimatum, Austrougarska joj je objavila rat.

Bila je to iskra koja je zapalila vatru i golgote Drugog svjetskog rata, a po kojoj se u historijskim udžbenicima Sarajevo redovno spominje.

Stoga i ne čudi što turisti iz svih krajeva svijeta posjećuju Muzej Sarajevo 1878-1918 (Muzej sarajevskog atentata) koji se nalazi u srcu glavnog grada BiH i u zgradi ispred koje je na današnji dan atentat izvršen.

„ Iz godine u godinu imamo povećan broj turista iz čitavog svijeta,“ kazao je za Radiosarajevo.ba Muamer Hadžić, muzejski pedagog.

Ovaj dan u Muzeju sarajevskog atentata  proteći će sasvim uobičajno, bez ikakvog planiranog obilježavanja datuma koji je svojevremeno Europu digao na noge.

„Nije planirano nikakvo specijalno obilježavanje. Tu se nalazi stalna postavka koja je vezana za austro-ugarski period, ali u kojoj, svakako, najviše pažnje privlači atentat. Replika stopala Gavrila Principa, koja su napravljena prije petnaestak godina, stranci posebno posmatraju i interesiraju se za njih. Nažalost, mi imamo samo replike, originali se nalaze u vojnom muzeju u Beču,“ ističe Hadžić dodajući da je posjeta ovom muzeju generalno na zavidnom nivou.  

Turistička šetnja Sarajevom: Tragovima Prvog svjetskog rata

Muzej sarajevskog atentata predstavlja historijat austro-ugarske vladavine na ovom području, od dolaska austro-ugarskih trupa, preko nove uprave, promjena u kulturi stanovanja i življenja, do novih zanata, privrede, arhitekture, razvoja nauke i umjetnosti. U ovom depandansu se nalazi stalna izložbena postavka Sarajevo 1878-1918, odnosno izložba koja prikazuje Sarajevo za vrijeme austro-ugarske vlasti, a djelić postavke pogledajte u našoj galeriji.

Muzej sarajevskog atentata moguće je posjetiti svakog radnog dana u periodu od 10 do 18 sati, dok su subotom njegova vrata otvorena od 10 do 15 sati.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak