Naučite jezik znakova

Sarajevo na jeziku znakova; foto: Semra Kikić, radiosarajevo

Projekat "Znakovni jezik - komunikacija kroz pokret" koji je služba za obrazovanje, kulturu i sport Općine Stari Grad Sarajevo predstavila ove sedmice, osmišljen je tako da putem interaktivnih radionica zainteresira populaciju da se posveti učenju znakovnog jezika.

Na taj način građani pokazjuju da uvažavaju i poštuje zakonitosti i specifičnosti osoba kojima je znakovni jezik neophodan za svakodnevnu komunikaciju.

Kreatori ovog projekta su učenici Srednje ekonomske škole u Sarajevu. Oni su formirali volontersku grupu edukatora koja će svoja znanja o ovoj temi prenositi drugima.

Učenici Srednje ekonomske škole došli su na ovu ideju uslijed sretanja sa gluhonijemim osobama i nemogućnosti sporazumijevanja s njima. Sve je zapravo krenulo iz razonode i pretvorilo se u ozbiljan projekat kojim oni nastoje srušiti barijere između gluhih i čujućih osoba.

Prvi korak bio je povezivanje s Udruženjem gluhih i nagluhih KS. Kažu da, ne samo što su bogatiji za jedan jezik, nego su i proširili krug prijatelja. Poručuju svima ostalima da dvoručna abeceda nije teška.

Jadranka Sidro, sekretar Udruženja gluhih i nagluhih KS je rekla kako je jako ponosna i sretna zbog ovakve inicijative, a Jasminka Proho, najmlađi tumač znakovnog jezika u BiH, ističe: „Velika je stvar kad neko ko nema veze sa Udruženjem ni sa znakovnim jezikom pokrene ovako nešto!“
 

Jasminkini roditelji bili su gluhonijeme osobe, i ona je odrastala svjesna diskriminacije takvih ljudi: gluhonijemi su od ostalog društva često bili označeni kao „mutavi“. Takva nepravedna situacija nagnala je na to da život posveti razbijanju te predrasude. Zaposlila se u Udruženju gluhih i nagluhih osoba, i trenutno radi na poslovima preventivne zaštite gluhih i nagluhih osoba.

Znakovni jezik je „prirodni jezik gluhih“, ona kaže. Dugo su ga zabranjivali, a logopedi su čak vezivali djeci ruke, smatrajući da zbog korištenja gestikulacije djeca neće propričati. Znakovni jezik je univerzalan za cijeli svijet. Postoje male razlike, nalik na razlike u dijalektima.

U komunikaciji sa gluhonijemima važno sljedeće:
-facijalna ekspresija (umjesto intonacije glasa),
-otvoreno lice,
-pravilna artikulacija i
-opuštene ruke.







Vezano
Na maskembalu gluhih
Sačuvajmo njihovu malu praonicu! (FOTO)

semra, radiosarajevo.ba