Hit naslovi: Šta čitaju Bosanci, šta preporučuju izdavači i bibliotekari

Čitanje je najljepše dok pada kiša, reći će mnogi ljubitelji pisane riječi. S obzirom na to da su dani sve hladniji i tmurniji, idealno je vrijeme za sklupčati se pod deku i uz dobar naslov pametno iskoristiti vrijeme.

Za one koji su u nedoumici po pitanju literature, od sarajevskih izdavača i bibiliotekara zatražili smo preporuke, te ih upitali koliko građani danas čitaju, kako i da li uspjevaju dobiti „borbu“ sa tehnologijom, te kako mlade ponukati da iz ruku ipuste telefone, a uzmu knjige.

Uvriježeno mišljenje da zbog razvoja tehnologije građani sve manje čitaju, treba uzeti s rezervom. Kažu nam to u JU Biblioteka grada Sarajeva (BGS), objašnjavajući da u svih 17 njihovih odjeljenja svakodnevno imaju poprilično posla, što potkrjepljuju i podatkom da iz godine u godinu imaju sve više članova.

„Ove godine, u odnosu na prošlu, imamo povećanje broja članova za 17 posto. To je otprilike 10.000 novih članova na godišnjem nivou, odnosno 25-30.000 aktivnih korisnika koji obnavljaju članarinu“, kazala je u izjavi za Radiosarajevo.ba Amela Dželilović-Malešević, voditeljica Službe za rad s korisnicima pri BGS.

Upitana koji su to naslovi i autori najtraženiji, ona objašnjava da je u njihovih 17 odjeljenja različita i kategorija čitalaca, a samim tim i potražnja za određenom literatutrom.

„Srednjoškolci npr. čitaju ono što je obavezno, što je lektira, ali ima i veliki broj njih prate informacije, vide kada izađu novi naslovi, rado izmjenjuju čitalačka iskustava sa vršnjacima, tako da čitaju i ono što im nije obavezno. Studenti rado dođu i konsultiraju našu referentnu literaturu, posjete čitaonu, traže udžbenike, literaturu koja im pomaže u spremanju ispita i istraživanjima... Građani srednjih godina i oni stariji vraćaju se na neke naslove koje su pročitali u mladosti. Veliko je interesovanje za našim, bh. autorima, čak i onima koji su se tek pojavili, ali i za djelima književnika iz regije i naravno, stranim“, kaže Dželilović-Malešević.

Upitana koja su to djela koja se ne zadržavaju dugo na, već su stalno iznajmljena, ona i njene kolege iz centralnog odjeljenja Biblioteke kažu nam da je to definitivno Moja borba, čiji je eutor Karl Uve Knausgor. Dodaju da su uvijek tražene knjige Carlosa Ruiza Zafóna, te trileri, poput onih Joa Nesboa... Izuzetno je čitana i literatura iz oblasti popularne psihologije, samopomoći, life coachinga...

„Sve što o tome pročitaju na portalima, korisnice nam traže“, kažu nam u biblioteci.

Unatoč kišnom danu, nisu rijetki oni koji su po željeno štivo otišli do Bosanskog kulturnog centra, gdje se održava treće izdanje manifestacije Knjige u nišama (KUN). Od izlagača i organizatora menifestacije zatražili smo odgovor na isto pitanje: koliko i šta čitaju Bosanci i Hercegovci.

Kako nam je kazao Damir Uzunović iz izdavačke kuće Buybook i član Zajednice izdavača i nakladnika BiH, koja je organizator manifestacije, cilj događaja čitalačkoj publici pokazati ukupnu godišnju produkciju.

Na pitanje kakva je ta produkcija bila u protekloj godini, on kaže da imamo veoma dobru literaturu, pisce, te da u tom pogledu BiH ne treba biti ničija kolonija.

„Buybook kroz 50-60 naslova, kroz manifestacije... ima sve više uspjeha i vidimo da pozornost ka dobrim knjigama i dobroj književnosti postoji. Ovo što radi Zajednica izdavača i nakladnika je dokaz da možemo zajednički pomjerati stvari, jer ta priča da postoje knjige, da postoje autori... sve je uočljivija“, kazao nam je Uzunović.

Upitan za hit izdanja, Uzunović kaže da u imaju autore koji dobivaju najvrijednije nagrade, poput Senke Marić, čije je djelo Kintsugi tijela dobilo nagradu Meša Selimović za roman godine; Darka Cvijetića, koji je sa romanom Schindlerov lift apsolutni hit u regionu i dobitnik je Kočićevog pera, Asmira Kujovića, koji je dobio nagradu za knjigu godine...

„Ne smijemo zaboraviti naše pisce koji žive vani a veoma su čitani, poput Aleksandra Hemona, Bekima Sejranovića, Miljenka Jergovića, Saše Stanišića, Alena Meškovića, Tijana Sile...,  potom Selvedina Alića, koji je svjetski pisac, kome se knjige prevode na veće svjetske jezike. Dakle, imamo reprezentaciju u književnosti, ali treba joj dati podršku, naše autore voliti, čitati“, kaže Uzunović.

Matija Bošnjak, urednik u izdavačkoj kući Connectum i koordinator KUN-a kaže da je poprilično teško špekulirati o tome šta ljude interesuje.

„Mislim da na sajmove knjige ne dolaze s nekim predubjeđnjem, mislim da to tek otkrivaju u odnosu na ono što se nudi, tako da je najvažnije da ponuda izdavača bude dobra“ kaže Bošnjak.

Upitan za njegovu preporuku, on navodi knjigu koja je promovirana u Sarajevu u srijedu Evropska krajnja desnica 1945. – 2018, srbijanskog politologa Jove Bakića.

„To je jedna vrlo suvisla, temeljita rekapitulacija stanja na političkom spektru desnih ideja u Evropi i Americi od Drugog svjetskog rata do danas. Svi znamo kako se politička scena preokrenula u posljednjih pet godina, pa nudi vrlo interesantne uvide u to. Svakako bih preporučio i biografiju Ive Andrića njemačkog novinara Michaela Martensa. Vjerovatno se radi o Andrićevoj najkopletnijoj biografiji, bez nekih naših tipičnih posmatranja. Za ljude koji vole filozofiju, pogotovo islamsku, preporučio bih Vizija islama autora Sachiko Murate i Williama C. Chitticka“, kazao nam je Bošnjak.

Upitan za potražnju u Connectumu, kaže da se veoma čitaju djela Dževada Karahasana, da su i sami bili iznenađeni koliko se čita pomenuta knjiga Williama C. Chitticka, da je čitan i albanski autor Namik Dokle...