Na tablete za smirenje i depresiju godišnje potrošimo skoro 10 miliona KM!

Zbog teških socioekonomskih prilika sve je veći broj anksioznih i depresivnih bolesnika u Bosni i Hercegovini, psihijatrijske ambulante su pune, a potrošnja antidepresiva raste. 

Depresija je ozbiljno stanje mentalnog zdravlja koje pogađa milione ljudi širom svijeta, uključujući i Evropu.

Procjenjuje se da u 2022. god. oko 121 milion ljudi u Evropi živi s depresijom, što je čini jednim od vodećih uzroka invaliditeta i gubitka produktivnosti.

Uzroci depresije su složeni i mogu uključivati biološke, psihološke i okolišne faktore.

Depresija se može manifestovati na različite načine, uključujući trajni osjećaj tuge, gubitak interesovanja za aktivnosti, promjene u apetitu i spavanju, te poteškoće s koncentracijom.

Ovi simptomi mogu značajno uticati na kvalitet života pojedinca, kao i na njegovu sposobnost za rad, druženje i druge dnevne aktivnosti. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), depresija je vodeći uzrok

Jedan od najvećih izazova u liječenju depresije u Evropi je stigma koja još uvijek okružuje mentalne bolesti. Mnogi ljudi s depresijom nerado traže pomoć zbog straha od diskriminacije ili negativnih percepcija o mentalnom zdravlju. To može dovesti do nedovoljne dijagnoze i prijavljivanja depresije, što otežava tačnu procjenu njene prevalencije i utjecaja.

Paradoks je u tome što je ova bolest lječiva i izliječiva, ali ju je ključno prepoznati, smatra Alma Džubur Kulenović, specijalista psihijatrije na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

"Izuzetak u liječenju depresije bi trebala biti hospitalizacija, jer leći u psihijatrijsku bolnicu bi trebala biti iznimka, a ne pravilo", kaže ona i dodaje da bi se bolesnici trebali liječiti kod doktora porodične medicine jer on najbolje poznaje svog bolesnika.

Psihijatrica ističe da je opće shvatanje ljudi da se radi o izmišljenoj bolesti što stvara zablude kod onih koji boluju od mentalne bolesti.

Pacijenti zbog toga često kažu: "Samo će proći, ne treba mi ljekar, možda da negdje otputujem"... A, depresija je kao kofer i putuje zajedno sa vlasnikom, poručuje dr. Džubur Kulenović a prenosi VOA News.

Potrošnja antidepresiva u porastu je i u BiH

Antidepresivi su velika grupa lijekova koja obuhvata mnoge mehanizme djelovanja, a većinski djeluju na nerni sistem. Cilj im je vratiti balans neurotransmitera u mozgu, za koje se smatra da su glavni krivci za razvoj bolesti.

Prema dostupnim podacima sa tržišta lijekova u BiH do kojih je došla redakcija portala Radiosarajevo.ba, Antidepresivi iz grupe SSRI u 2022. rasli su za šest posto u broju kutija ili 66.000 kutija više u odnosu na 2021.

U toku 2021. prodano je 1.084.693 kutija SSRI antidepresiva, a u 2022. 1.150.009 kutija. U grupu SSRI lijekova spadaju: Escitalopram, Fluoxetine, Fluvoxamine, Paroxetin i Sertralin.

Lijekovi za smirenje također su rasli, ali neznatnih 0,05 posto. U toku 2022. Prodano je ukupno 4,7 miliona kutija lijekova za smirenje. Ako bismo to poredili sa brojem stanovnika u našoj zemlji, to bi značilo da je svaki stanovnik popio 1,3 kutija lijekova za smirenje na godišnjem nivou. Najprodavaniji lijek u ovoj kategoriji, koji nosi više od 50% prodaje je Bromazepam.

Ključno je da radimo na destigmatizaciji depresije i poboljšanju pristupa njezi. Ovo bi moglo uključivati povećanje sredstava za istraživanje mentalnog zdravlja, proširenje osiguranja za liječenje mentalnog zdravlja i rad na povećanju svijesti i razumijevanja javnosti o važnosti mentalnog zdravlja.