Ljuti zbog Ljute: Hidroelektrane ponovo prijete rijeci Ljutoj

Predstavnici udruženja Zeleni Neretva iz Konjica, Terra Dinarica i Eko akcija iz Sarajeva i Centra za životnu sredinu iz Banja Luke su bili prisutni na javnoj raspravi i argumentovano branili stanovište da rijeka Ljuta mora ostati netaknuta divlja rijeka.

Amir Variščić iz udruženja Zeleni Neretve kazao je da je porazno je da se svakih par godina mora ispočetka boriti protiv ovakvih suludih projekata.

"Ljuta treba da bude očuvana i da se koristi u svrhe zaštite prirode i održivog turizma. Na području općine Konjic su planirane 44 hidroelektrane. Općina Konjic temelji svoj strateški razvoj na turizmu, što je u suprotnosti sa ovakvim hidroenergetskim planovima“, kazao je Variščić.

Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu istakal je da od 244 rijeke u Bosni i Hercegovini na skoro svim su planirane hidroelektrane.

"Obzirom da su one privatni interes u koji ulažemo javni novac, one predstavljaju pljačku naroda, na uštrb uništene prirode. Ne očekujemo da se političari opamete. Branićemo rijeku po rijeku sve dok god ovo ludilo ne prestane“, rekla je Crnković.

Anes Podić iz Eko akcija smatra da investitor iz Slovenije na pitanje koliko je zaštićenog područja u Sloveniji nije imao odgovor.

"U Sloveniji je zaštićeno 54% teritorije, a u Bosni i Hercegovini oko 2%. Zbog svojih iznimnih prirodnih vrijednosti, Prostorni plan iz 1981. godine, a koji je još uvijek na snazi, predvidio je ovo područje kao dio nacionalnog parka Igman, Bjelašnica, Treskavica i kanjon Rakitnice (Visočica). Uspostava nacionalnog parka bi stvorila mogućnost za otvaranje stotina radnih mjesta u seoskim područjima općine Konjic, iz kojih ljudi konstantno odlaze“, poručio je Podić.

Džana Bordanić iz Terra Dinarica istakala je da priroda naše države je jedinstvena, a kanjoni i klisure pripadaju specifičnim pejzažima Bosne i Hercegovine.

"Oni predstavljaju razvojne centre flore, faune i vegetacije i refugijume biodiverziteta. Imamo ne samo potencijale, nego i divne primjere gdje očuvana priroda privlači turiste i potiče razvoj lokalnih zajednica. U studiji je primjetan nedostatak podataka o flori i fauni, što ukazuje na to da nisu izvršena literaturna niti terenska istraživanja. Gradnjom hidorelektrana nepovratno se uništavaju ekosistemi i narušavaju kompleksni odnosi između vrsta“, poručila je Bordanić.

Javnost ima mogućnost da komentariše Studiju utjecaja na okoliš još 15 dana, te pozivamo sve da pošalju svoje komentare. Studija se nalazi na stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, na sljedećem linku OVDJE.