Lažni dojavljivači bombi zadaju glavobolje MUP-u KS: Samo u prošloj godini više od 200 "uzbuna"

"Bomba u sudu, brzo će pući!", ovako otprilike izgleda jedan od mnogobrojnih poziva lažnih dojavljivača bombi koji godinama unazad zadaju glavobolju sarajevskim policajcima koje, svako malo, dižu na noge, ali i istražiteljima koji im vrlo teško ulaze u trag.

Samo tokom janura i februara tekuće godine na području Kantona Sarajevo prijavljeno je pet anonimnih dojava o postavljenim bombama, od čega četiri na području općine Centar, koje su se odnosile na Općinski sud Sarajevo, te jedna na područje sarajevske općine Ilidže.

Ni mjesec mart nije bolje započeo. U utorak nepoznata osoba je alarmirala policiju. Ovog puta je još teži zadatak bio pred policajcima, jer je nepoznati počinitelj poručio da je postavljena naprava u sudu, ne precizirajući o kojoj pravosudnoj instituciji se radi. Drugim riječima, policajci su morali "isprazniti" i "češljati" četiri suda na tri različite lokacije - Vrhovni sud FBiH, Ustavni sud BiH te Općinski i Kantonalni sud!

Srećom, i ovog puta se kontradiverzionim pregledom (KDZ) ustanovilo da se radi o lažnoj dojavi, baš kao i u prethodnim dojavama iz mjeseca februara, odnosno januara.

Poražavajući podaci

Poražavajući su i podaci za prošlu godinu, kada je riječ o ovom gorućem problemu, a do kojih je došao portal Radiosarajevo.ba.

Kako je za naš portal potvrdila Mersiha Novalić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, tokom 2022. godine evidentirano je čak 237 slučajeva anonimnih dojava o postavljanju eksplozivne naprave.

Mete su bile Kantonalni sud u Sarajevu, Općinski sud u Sarajevu, Vrhovni sud Federacije BiH, osnovne i srednje škole, zgrada Općine Centar te sjedišta banaka.

Dojavljivači nisu "poštedjeli" ni samu policiju pa su tako mete bile i organizacione jedinice MUP-a KS! Također, i u ovim slučajevima utvrđeno je da su dojave bile lažne.

Na naše pitanje koje su najčešće mete anonimnih dojava, Novalić kaže da su to - sudovi i škole.

Kako saznaje portal Radiosarajevo.ba, prilikom rasvijetljavanja navedenih slučajeva, MUP KS ostvario je saradnju i sa drugim policijskim agencijama, a nerijetko je bila uključena i Obavještano-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine (OSA BiH).

Sarajevski policajci, kada se radi o protekloj godini, uspjeli su identifikovati svega deset osoba koje su dizale policiju na noge.

"Protiv njih su preduzete zakonom predviđene mjere. Riječ je o krivičnim djelima ugrožavanje sigurnosti, izazivanje opće opasnosti i lažno prijavljivanje", pojašnjava portparolka Novalić.

Portparolka Novalić nije precizirala koliko ljudi - policajaca se angažuje prilikom KDZ pregleda.

"Angažuje se dovoljan broj ljudi u zavisnosti od samog objekta koji je bio meta dojavljivača. Također, koriste se i službeni psi u zavisnosti od procjene ovlaštenih službenih osoba", zaključila je Novalić.

Bespotrebno potrošeni resursi

Upravo su najveći problemi u čitavoj priči bespotrebno potrošeni resursi. KDZ pregled iziskuje veliki broj ljudi - policajaca i logistike (službeni automobili, kombiji i teretna vozila, gorivo), a kao što je navedeno nerijetko se koriste i službeni psi. Sve skupa - mnogo košta.

Ako uzmemo za primjer posljednji slučaj, svi troškovi padaju na teret MUP-a KS. Prema podacima do koji je došao portal Radiosarajevo.ba, u ovakvim situacijama sat "običnog" policajca košta od 32 do 33 KM, a policijskog vodiča službenog psa do 63 KM. Policajac za KDZ pregled i to bez rada sa eksplozivnim sredstvima iznosi 91 KM. U suprotnom ova cifra iznosi 132 KM. Naglašavamo - po satu! A ovakve aktivnosti, u zavisnosti od objekta, traju i po nekoliko sati.

Kada se sve sabere i oduzme, uz već navedenu činjenicu da se angažuje najmanje na desetine policajaca, prostom računicom može se izvučiti zaključak da samo jedan KDZ pregled košta i po nekoliko hiljada maraka. Preciznijih podataka - nema.

Osim navedenog tu je i mnogo veći problem. Policajci, umjesto da budu "na ulici" i brinu se za našu sigurnost, spriječavaju krivična djela ili se bore protiv svih oblika kriminala, jednostavnije - bave se "ozbiljnim stvarima", bespotrebno se "troše" na ovakvim slučajevima - "uzbunama".

Na sve treba dodati da su i ogromni troškovi i za same "mete" lažnih dojavljivača. Ako uzmemo u obzir da je većina lažnih dojava upućena u toku radnog vremena ciljanog objekta, štete su ogromne. To se pogotovo odnosi na sudove, gdje ročišta momentalno budu odgođena. Ne računajući i ostale poslove koji se obavljaju unutar pravosudnih institucija, štete su nemjerljive.

Slična situacija je i sa školama, bankama, tržnim centrima... Ukratko - svi gube!

Izvor blizak policiji otkrio nam je da teško ući u trag takvim osobama. U većini slučajeva koriste mobitel, ali mobitel i SIM karticu, koju u današnjem vremenu mogu kupiti za svega nekoliko maraka, nakon dojave uništavaju ili bacaju, a bilo je slučajeva i da alarmiraju policiju preko javnih govornica.

U konačniici onda i ne čudi što je u prošloj godini na više od 200 dojava raskrinkano svega deset osoba!

Nejasni motivi

Naš izvor nam kaže da u dosadašnjim istragama, kada se radi o rasvijetljenim slučajevima, motivi nekada i ne budu sasvim jasni.

Nezvanično, ukoliko je, recimo, meta škola, ispostavi se nerijetko da iza dojave stoje maloljetnici koji su svojim nepromišljenim potezom željeli se samo našaliti ili spriječiti neki test, kontrolni, usmeno ispitivanje...

Kada se radi o sudovima, motiv je uglavnom identičan - odgoda ročišta.

Treba na kraju naglasiti da se s ovim problemom suočavaju i drugi gradovi, odnosno policijske agencije. Isitina, u mnogo manjoj mjeri. Ne smijemo zaboraviti da je prošle godine, nedugo nakon ruske invazije na Ukrajinu, uslijedila serija dojava o lažnim bombama u čitavoj BiH, ali i regiji, prije svega Srbiji i Hrvatskoj.

Stručnjaci i brojni svjetski mediji tada su tvrdili da su učestale lažne dojave o bombama na tlu Balkanu ciljano urađene da se "dolije" još nestabilnosti i pritisaka, te da se stvori teorija o nesigurnosti na ovim terenima. Zvaničnih potvrda o ovim navodima, makar do danas, nije bilo.

Kaznena politika blaga

I kaznena politika, kao što je to slučaj i za neka druga krivična djela, je poprilično blaga, kada se sagleda čitava problematika i lanac "oštećenih".

Prema podacima sa službene web stranici Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, u protekloj godini, 2022., izrečena je jedna presuda te u jednom navratu podignuta optužnica.

Nakon prihvatanja sporazuma o priznanju krivice, Općinski sud u Sarajevu proglasio je krivim Eldina Kuku i Almina Osmanovića zbog krivičnih djela ugrožavanje sigurnosti i lažno prijavljivanje.

Osuđeni su na jedinstvene kazne zatvora u trajanju od po šest mjeseci! Optuženi se terete da su 5. jula 2022. godine u 10.50 sati iz automobila, vozeći se naseljem Čengić Vila, lažno prijavili da je postavljena bomba u Vrhovnom sudu FBiH.

Osmanović je pozvao na broj 122 i dežurnom policajcu u Operativnom centru MUP-a KS rekao - "Bomba u Vrhovnom sudu i brzo će pući!", i prekinuo telefonski poziv. Nakon toga su optuženi zajedno uništili mobitel i SIM karticu.

Podsjetimo, pripadnici MUP-a KS u saradnji sa OSA-om 7. jula su pronašli i uhapsili Kuku i Osmanovića.

Krajem novembra prošle godine Općinski sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo protiv Alema Kahrovića zbog krivičnih djela ugrožavanje sigurnosti i lažno prijavljivanje.

Optuženi se tereti da je 16. juna 2022. godine oko 9.27 sati, uputio ozbiljnu prijetnju i izazvao uznemirenje građana, tako što je uputio poziv na broj 122, i tom prilikom lažno prijavio da je postavljena eksplozivna naprava u Općinskom sudu u Sarajevu i Sudu Bosne i Hercegovine.

Dežurnom policajcu u Operativnom centru MUP KS obratio se riječima "Općinski sud - državni sud postavljena bomba", nakon čega je prekinuo telefonski poziv.