Kultura hljeba kao simbol hrišćanstva: Vaskršnji hljeb je neizostavan dio trpeze

Kultura hljeba je metafora historije, simbol svega što sačinjava ljudski život. Stari Egipćani su još govorili: Bolji je hljeb ako je srce ispunjeno, nego bogatstvo sa tugom. 

Obredni hljeb čuva kolektivno sjećanje i trajna je veza sa prolaznim i željenim vječnim postojanjem. On je stalni pratilac čovjeka tokom cijelog života. Moderna vremena potrošačkim vrijednostima otuđuju nas od suštine našeg duhovnog života i kolektivnog doživljaja. Zaboravljamo običaje, tradiciju, rituale, spontanost, a samim tim i značaj hljeba u svečanostima.

Šta je ljudski život bez svečanosti i običaja?

U svakom od kulturnih modela hljebu je namijenjeno ritualno mjesto - magijsko, žrtveno ili apotropejsko. Vjerovanje u misteriju da čovjek preko posvećenog hljeba može da učestvuje u božanskom, zadržalo se u svim civilizacijama, kulturama i vremenima. Veličina, oblik i ukrašavanje hljeba i kolača od hljebnog tijesta zavise od namjene. Sadržaj tijesta, odnosno da li će se upotrebiti obično ili finije brašno, prva nenačeta voda (božićni hljebovi) ili obična mlaka voda, da li će se dodati mast, jaja, mlijeko, suho grožđe, orasi, med ili novčić, zavisi od toga šta hljeb simbolizuje.

Kulturni modeli koji čuvaju tradiciju svečanosti najbolje su se održali u ruralnim sredinama, gdje je još uvijek jak osjećaj zajedništva i gdje je čovjek svakodnevno upućen na prirodne cikluse.

Brojnost, šarolikost i dinamika "zgusnutih svakodnevnica", kako sociolozi nazivaju svečanosti, najbolji su primjeri kulturnog mnoštva i interkulturalnog prožimanja.

Proslave radosti posvećene proljeću, ponovnom rađanju, u svim drevnim kulturama i civilizacijama imale su centralno mjesto. U čast boginja proljeća praznovalo se u starom Egiptu, drevnoj Grčkoj, antičkom Rimu, kod Slovena to je bio najradosniji praznik (boginja Vesna).

U hrišćanstvu Vaskrs je praznik nad praznicima! Hrišćanstvo bez Vaskrsa nema smisla. To je praznik
vječne radosti u čast ponovnog rađanja, kada je Hristos nadvladao smrt. Vaskrs je povezan i sa simbolima jevrejskog praznika Pashe, kao i njegovo mjesto u kalendaru.

U strukturi uskršnjeg proslavljanja praznika preovlađuju crkveni, hrišćanski elementi, ali su se istovremeno za ovaj praznik ustalili mnogi običaji koji naročito vesele djecu. Za taj dan se farbaju jaja, najviše crvenom bojom (mada se koriste i druge boje), poklanjaju se jaja i tuca se jajima.

Ljudi se međusobno pozdravljaju i odpozdravljaju riječima: Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!

Vaskršnja pletenica

Vaskršnji hljeb zauzima centralno mjesto za vrijeme najsvečanijeg hrišćanskog praznika, Hristovog vaskrsenja. Ovaj veliki hrišćanski praznik povezan je sa ponovnim obnavljanjem prirode, tako da neki sadržaji ovog praznika potiču još iz davnina. Bojeno jaje koje se stavlja u hljeb ili pogaču ima posebnu magijsku moć i simbolizuje plodnost, rađanje i zdravlje.

Recept za vaskršnju pletenicu:

• 1 kg bijelog prosijanog brašna
• 20 gr kvasca
• 1/2 l mlijeka
• 1 kašičica soli
• 4 kašike šećera
• 1 kocka šećera
• 2 žumanceta
• 100 gr maslaca
• strugana korica od jednog limuna
• kuhano jaje za ukras
• malo crvene, jestive boje za kolače

Priprema:

Razdrobiti kvasac u posudi sa malo mlijeka, dodati vrlo malo soli, kocku šećera i malo brašna. Kvasac ostaviti na umjereno toplom mjestu, pokriti salvetom da naraste. Za to vrijeme u toploj kuhinji prosijati bijelo brašno.U vanglu staviti žumanca, komad maslaca ili masti, malo soli i zagrijano brašno, od koga ostaviti dio za posipanje daske. Na štednjaku malo ugrijati mlijeko, pa ga zasladiti. U brašnu napraviti udubljenje, pa tu sipati kvasac, potom i mlijeko. Dodati koru od limuna. Tijesto mijesiti rukama, lagano. U manjoj šerpi rastopiti dio maslaca, pa s vremena na vrijeme mijesiti tijesto sve dok se ne pojave mjehurići.

Ostaviti tijesto na umjereno toplom mjestu, sačekati da uskisne dok ne napuni posudu. Uskislo tijesto izručiti na dasku za miješenje. Premijesiti, od tijesta napraviti tri valjka i uplesti pletenicu, ili formirati hljeb, i staviti u pleh namazan maslacem i posuti brašnom. Ostaviti još oko pola sata da nadođe, a potom u sredini napraviti malo udubljenje i staviti neofarbano kuhano jaje. Ostatak pletenice ili hljeba premazati žumancetom i peći u pećnici kao svaki hljeb, bar 30 - 40 minuta. Kada je hljeb ispečen, prohladiti ga, a onda malom četkom obojiti površinu jajeta koja viri iz tijesta. Jaje se boji jestivom, uvijek crvenom bojom. Ovaj hljeb se iznosi za uskršnji doručak, uz barenu šunku, mladi sir i kuhana uskršnja jaja. Ponegdje se servira tek uz ručak, ima počasno mjesto na prazničnom stolu.

Paska - vaskršnji hljeb

Obredni hljeb koji se pravi za vaskršnji ručak. To je, u suštini, običan bijeli hljeb sa obrednim značenjem. Sa ostalom hranom (jaja, šunka, sir, ren) nosi se u crkvu da se posveti i vraća u kuću gdje zauzima centralno mjesto na trpezi. Dakle, za uskršnji ručak na trpezi je posvećena hrana, a njen glavni sadržaj je paska. Priprema se više hljebova, ali se samo jedan nosi u crkvu i taj se najviše ukrašava. Što je više cvjetića, listića na hljebu – utoliko će se ljudi više družiti, živjeti u slozi, miru, ljubavi... 

Recept sa vaskršnji hljeb 

• 1 kg brašna
• 5 dl mlijeka (ili vode, može i surutke)
• 1 kvasac
• 1 dl ulja
• 3 žumanceta
• kašičica šećera
• 2 kašičice soli

U mlijeko, ili surutku (ili vodu) staviti jedan kvasac, ulje, 2 žumanca, šećer, so i brašno. Dobro izraditi tijesto i ostaviti da odstoji pola sata. Premijesiti ga još dva puta. Masu staviti u podmazane šerpice određene veličine. Obratiti pažnju da tijesto u šerpi/kalupu zauzme 3/4 te posude, jer će ono dvostruko da naraste. Od ostataka tijesta praviti pantljike i ukrase koje treba pričvrstiti čačkalicama. Premazati žumancetom tijesto i peći 60 minuta na 150 °C. Kada je paska pečena, umiti je vodom (premazati četkom) i obavezno zamotati u platnenu krpu.