Kristina Ljevak se oglasila povodom emitiranja spornog filma 11. jula

Vršilac dužnosti direktorice TVSA Kristina Ljevak odgovorila je povodom zahtjeva Koordinacija boračkih udruženja Općine Novi Grad Sarajevo za podnošenje moje neopozive ostavke na mjestu v.d. direktorice Televizije Kantona Sarajevo zbog emitiranja filma „Tužitelj, branitelj, otac i sin“ 11. jula na TVSA u specijalnom cjelodnevnom programu posvećenom sjećanju na žrtve genocida.

Njeno pismo prenosimo u cjelosti:

„Poštovani/e,

obraćam vam se povodom zahtjeva Koordinacija boračkih udruženja Općine Novi Grad Sarajevo za podnošenje moje neopozive ostavke na mjestu v.d. direktorice Televizije Kantona Sarajevo zbog emitiranja filma „Tužitelj, branitelj, otac i sin“ 11. jula na TVSA u specijalnom cjelodnevnom programu posvećenom sjećanju na žrtve genocida.

Uz moje, u dodatku se nalazi i saopćenje Nihada Kreševljakovića, direktora Internacionalnog pozorišnog festivala MESS i umjetničkog direktora Modula Memorije, jer je pomenuti film premijerno prikazan u okviru posljednjeg izdanja Modula Memorije te je nakon toga, a prije nego na TVSA emitiran i u programu TV1.

S obzirom na to da je Modul Memorije kreiran u namjeri čuvanja kulture pamćenja na genocid i agresiju, jasno je da se film koji vrijeđa žrtve genocida ili negira genocid najprije nije mogao naći u programu ove značajne manifestacije.

Povodom Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici Televizija Kantona Sarajevo emitirala je cjelodnevni specijalni program uz niz premijerno emitiranih sadržaja i angažman najboljih reportera/ki, voditelja/ki, urednika/ca te tehničku ekipu koja je funkcionirala besprijekorno i u samoj kući i u Potočarima. Profesionalno i intimno mi je jako žao što je izuzetni trud profesionalaca/ki na TVSA ignorisan, što su profesionalni sadržaji koji čuvaju dignitet žrtava i njihovih porodica zanemareni, a sve zbog činjenice da je na poziciji vršiteljice dužnosti direktorice osoba koja nije po uzusima retrogradne politike.
Odnos prema genocidu je pitanje ljudskosti a ne imena i porijekla i tužno je da se oni/e koji/e se izdaju za patriote/kinje ignorisali/e cjelokupan program, dok smo tim kojim rukovodim i ja bili u Potočarima, radeći i odajući počast žrtvama genocida.

U ukupnom programu trajanja od 18 sati, TVSA je premijerno emitirala deset reportaža posvećenih genocidu, od teme transgeneracijske traume do razlike između prava i pravičnosti – haških odluka koje su nerijetko bile na štetu žrtava agresije i genocida, bez uvažavanja kompletnog dokaznog materijala. Riječ je o 240 minuta premijernog reportažnog zapisa, uz emisije koje su emitirane uživo u ukupnom trajanju od osam sati i 30 minuta.

U reporterskim javljanjima iz Potočara imali smo između ostalih i sagovornicu Mirsadu Malagić koja je bila svjedokinja na suđenjima Karadžiću, Mladiću, Krstiću i Tolimiru. Mirsada Malagić je u julu 1995. izgubila muža i dva sina, od 15 i 20 godina. Muža su joj pronašli na 11 različitih lokacija. Nakon niza godina šutnje odlučila je da među prvima TVSA bude medij kojem će ispričati stravično iskustvo kroz koje je prošla i kao žrtva i svjedokinja.

U programu smo imali i sagovornicu koja 27 godina čeka da ukopa sina kojeg je prvi komšija odveo dan pred rođendan ali i sa čovjekom koji sam po srebreničkim šumama traži kosti ubijenih te ih predaje u Institut za nestale.

Bavili/e smo se i onima koji uprkos svemu, uz svakodnevne provokacije i probleme, pokušavaju da kao povratnici/e nastave život u Srebrenici.

Ostavljam prostora da mjerodavni ljudi iz struke procijene da li je bilo šta emitirano 11. jula u programu TVSA bilo u službi propagande, negiranja genocida ili vrijeđanja žrtava te takođe da procijene da li je u mom ukupnom medijskom angažmanu koji traje dvadeset godina postojalo bilo šta što bi se moglo pripisati propagandi.

Osim što me vrijeđa negiranje angažmana tima kojim rukovodim te dovođenje u pitanje mojih časnih i profesionalnih namjera, zabrinuta sam i zbog retorike kojom mi se obraćaju oni/e koji su protiv mog angažmana. Ne govorim o ličnom strahu, nego o brzi za budućnost ove zemlje“, napisala je Kristina Ljevak.