Kolaps na cestama u Sarajevu postao svakodnevnica, stručnjaci kažu: Bit će gore

Gužve u Sarajevu prisutne su tokom cijelog dana, a posebno je nesnošljivo ujutro, između 7 i 9 sati, te poslijepodne, između 16 i 17.30 sati.

U to se mogu uvjeriti svi koji, bilo zbog posla, bilo da bi završili neku obavezu, moraju izaći iz kuće. Jutarnji i poslijepodnevni kolaps prisutan je u svakom dijelu grada. Kolone vozila primjetne su od vogošćanske petlje, pa i sa autoceste A1, od Stupa, područja Starog Grada... 

Sve ovo posebno dolazi do izražaja kada se sanira neka dionica, ili vrši rekonstrukcija tramvajske pruge, što se dešava upravo u ovom mjesecu u centru Sarajeva, na Marijin Dvoru.

"Povećava se broj vozila. Kolaps je, pogotovo na raskrsnicama. A nema nikakve alternative", kazao je za Radiosarajevo.ba profesor emeritus Mehmed Bublin, stručnjak koji je cijeli život posvetio urbanizmu, građenju, arhitekturi i prostornom planiranju.

Provjerili smo koliko je to povećan broj vozila u Kantonu Sarajevo. Na web stranici Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) mogu se naći tabele s prikazima broja registriranih vozila po kantonima i po mjesecima.

Sabrali smo i došli do podatka da je u 2016. godini u Kantonu Sarajevo bilo registrirano 142.487 vozila. Od toga prvi put registrirano je 10.472 vozila.

Godinu kasnije došlo smo do brojke od 145.864 registrirana vozila (prvi put 11.284 vozila).

Godine 2018. Kanton Sarajevo je dobio još skoro 5.000 vozila, pa je ta godina završila sa 150.365 registriranih, od čega prvi put registraciju dobila 13.042 vozila.

Prošle godine u KS je bilo 155.440 registrovanih vozila (prvi put njih 13.154), da bi samo za prvih devet mjeseci ove godine taj broj narastao za čak oko 13.000 vozila.

Tako trenutno u KS imamo 168.646 registrovanih vozila, a godina još nije završila. 

Dakle, broj vozila ubrzano raste. 

Iz Direkcije za puteve KS naveli su da dnevno na glavnoj gradskoj saobraćajnici bude oko 33.000 vozila, ali to je podatak za 2019. godinu.

No, to ne bi bio problem da imamo alternativne ceste i kvalitetan gradski prevoz.

"Davno je prekoračen kapacitet cesta, a drugih nema. Sjeverna alternativa, gradski autoput, bio je u planu, ali ništa. Južna nije dovršena. Nismo gradili saobraćajnice, a javni gradski saobraćaj je na nivou Afrike. Zato puno ljudi vozi", rekao je Bublin.

On je istakao da imamo 250, a sada možda i 260 vozila na 1.000 stanovnika, što je više nego u Danskoj.

"Čvorišta su naročito problem. 20 godina se ništa nije ulagalo u saobraćajnice. Tek se sada pominje Prva transverzala", dodao je Bublin i naglasio da će biti još gore kada je u pitanju saobraćajni kolaps.

Iz Direkcije za puteve Kantona Sarajevo odgovorili su nam na pitanja o dnevnom prometu.

"Najbolji pokazatelj za prosječni dnevni saobraćaj jesu podaci sa brojača saobraćaja, pa tako, na primjer, prosječni godišnji dnevni saobraćaj (PGDS) za 2019. godinu za glavnu gradsku saobraćajnicu jeste oko 33.000 vozila po danu i to je ujedno najprometnija saobraćajnica na području Kantona.

Uopćeno, od ukupno 29 brojačkih lokaliteta na području Kantona Sarajevo u 2019. godini, 3 lokaliteta ili 10,40 posto ima PGDS do 6.000 vozila dnevno, 12 lokaliteta ili 41,40 posto ima PGDS od 6.000 do 15.000 vozila dnevno, 7 lokaliteta ili 24,10 posto ima PGDS od 15.000 do 25.000 vozila dnevno i 7 lokaliteta ili 24,10 posto ima preko 25.000 vozila po danu", naveli su iz Direkcije za puteve KS.

Odgovorili su i koliko naše ceste mogu podnijeti ovoliki promet.

"Oštećenja na cestama nisu direktno zavisni samo o broju i protoku vozila, već i o kolovoznoj konstrukciji, kvalitetu izvedenih radova, redovnom i vanrednom održavanju cesta i slično. Ceste koje održava Direkcija za puteve u mogućnosti su da podnesu količinu saobraćaja koja je zastupljena na njima, te se u određenim vremenskim periodima, u skladu sa njihovom izdrživosti, rade rekonstrukcija i rehabilitacija tih cesta kao i izgradnja novih saobraćajnica", napomenuli su iz Direkcije za puteve.