Knjiga, zagrljaj i glasovi koji liječe šutnju: Alen i Ajna zajedno za zaboravljenu djecu rata
U Goraždu je u četvrtak, 9. jula promovisana knjiga Ja sam Alen, autobiografsko djelo Alena Muhića, mladića rođenog iz čina ratnog silovanja. Riječ je o potresnom svjedočanstvu u kojem Muhić opisuje svoje odrastanje, traume, ali i snagu kojom je prošao kroz život.
Uoči promocije, poručio je da knjiga nije nastala iz bijesa ili osvete, već iz tišine i potrebe da se da glas onima koji šute. Priča je to o preživljavanju, dostojanstvu i ljudskosti.
"Rođen sam iz zločina, ostavljen odmah po rođenju, ali sam preživio zahvaljujući ljubavi jedne porodice koja me prihvatila kao svog sina. Moja priča je priča jednog djeteta koje nikad nije tražilo da se rodi, ali jeste tražilo da bude voljeno. I ova knjiga je moj odgovor – životni, emotivni i istiniti, na sve ono što sam šutio godinama", naglasio je Muhić.
Dragan Bursać: Od Luburića do Primorca, krivi smo mi što šutimo!
Podršku prijatelju pružila je Ajna Jusić, predsjednica Udruženja "Zaboravljena djeca rata".
"Sinoć u Goraždu održana je promocija knjige Ja sam Alen mog prijatelja i saputnika Muhić Alen. Nemam puno da kažem osim da smo sinoć svi zajedno bili zagrljeni istinom i pravdom. Ova knjiga postati će putokaz društvu da postane zdravije i da vjeruje u sebe da može i treba i mora bolje.
Pročitajte knjigu sa željom da razumijete, pomoći će vam. Meni je već pomogla itekako.
Zaboravljena djeca rata: Alen Muhić otkriva potresnu istinu u svojoj knjizi
Čitaću je svaki put kad me ovi naši koruptivno manipulativni političari demotiviraju. Jer svaki put kad zastanem i zapitam se zašto uopšte pokušavam promijeniti nešto u Bosni i Hercegovini, u knjizi znam da mogu naći odgovor i djelić motivacije.
Primjerci Alenove knjige su kod mene, pun gepek. Za narudžbe pišite mi u inbox pa se vidimo ovih dana. I usput zagrlimo. Zagrljaj je baš lijep", navela Jusić.
Podsjetimo, Ajni Jusić, Alenu Muhiću i Lejli Damon, članovima Udruženja "Zaboravljena djeca rata", koji su rođeni kao rezultat seksualnog nasilja tokom rata u Bosni i Hercegovini, prošle godine uručena je Nagrada za ljudska prava Univerziteta u Oslu.
Ova prestižna nagrada, dodijeljena kroz Fondaciju Lisl i Leo Eitinger, od 1984. godine prepoznaje izuzetne lične napore i aktivno zalaganje za ljudska prava širom svijeta. Troje dobitnika predstavlja organizaciju Zaboravljena djeca rata, kroz koju se bore za prava, dostojanstvo i pravnu zaštitu djece rođene zbog rata i podizanje globalne svijesti o njihovim specifičnim izazovima.
Njihova hrabrost i posvećenost osnažuju međunarodnu zajednicu u razumijevanju teških situacija s kojima se susreću ratna djeca, ne samo u BiH nego i u sukobima širom svijeta. Priznanje nagrade naglašava njihovu borbu za pravo na identitet i dostojanstvo te je ključan korak ka ravnopravnosti i oslobađanju ratne djece od stigmatizacije.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.