Izbori 2024 | Kampanja iz pritvora, a možda i vlast: Kako Izborni zakon BiH reguliše ovo pitanje?

Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, je 26. marta 2023. godine, nametnuo amandmane Izbornog zakona BiH, a u njima se osim novih tehnologija u izbornom procesu, proširenih ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji, spominje i onemogućavanje kandidature ratnih zločinaca na izborne liste. 

Kako je navedeno u odluci, Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", koji god od tih dana nastupi ranije.

"Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune", navedeno je u odluci.

Za ratne zločince su odzvonila zvona političke karijere, ali za osobe koje su trenutno u istražnom postupku Tužilaštva kao jedne od vrhovnih institucija pravde, nije. 

Naime, kandidati i kandidatkinje koji su trenutno pod nekim vidom istrage ili sudskog procesa, do potvrđivanja optužnice i do punomoćne osude za krivična djela, mogu biti birani za različite funkcije u bosanskohercegovačkoj vlasti. 

U Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine se u članovima 1.5, 1.6, i kompletnom 1.7 regulišu pitanja osuđenika/ica za ratne zločine pred međunarodnim i državnim sudovima, te pitanja osuđenika/ica koji su punomoćno osuđeni za krivično djelo ili krivična djela pred sudom u BiH i drugim državama. 

Pritvor se ne pominje kao otežavajuća okolnost kandidature na izborima, a do punopravne osude u pravnom smislu, kao polazna tačka se uzima persumpcija (pretpostavka) nevinosti.

Ovo načelo jeste ustavno načelo, a predviđeno je i u međunarodnim dokumentima odakle je preuzeta i ugrađena u naš krivični postupak.

Treba naglasiti da presumpcija nevinosti važi tokom cijelog krivičnog postupka, sve dok presuda ne stupi na pravnu snagu. Dakle, radi se o privremenoj pretpostavci koja vrijedi dok se ne dokaže suprotno.  Smatra se, da presumpcija nevinosti ima sljedeće posljedice:

1) osumnjičeni, odnosno optuženi nije dužan da se brani, tj. on ima pravo na odbranu, s tim da je dužan odazvati se na poziv organa koji vodi krivični postupak, dakle upustiti se u postupak,
2) osumnjičeni, odnosno optuženi nije dužan dokazivati svoju nevinost jer teret dokazivanja leži na suprotnoj strani, dakle tužiocu,
3) sud mora donijeti oslobađajuću presudu ne samo kad je uvjeren u nevinost optuženog već i u situaciji kad nije uvjeren ni u njegovu krivnju. Dakle, u sumnji, sud mora ići u korist optuženog (in dubio pro reo)

Navedeno podrazumjeva da se jedino pravosnažnom presudom kojom se optuženi proglašava krivim pred Sudom može osporiti pretpostavka nevinosti, odnosno, raspravljati o ovom pitanju koje se ukida presudom. 

Jedan od takvih kandidata na Lokalnim izborima 2024. godine jeste Ibro Berilo, aktualni načelnik Trnova, koji će svoju kandidaturu za načelnika općine Trnovo voditi iz - pritvora.

Na prijedlog postupajućeg tužioca Tužilaštva KS, 6. septembra 2024. godine, Kantonalni sud u Sarajevu produžio je pritvor za još dva mjeseca osumnjičenom Ibri Berilu, a uhapšen je u policijskoj akciji kodnog naziva "Incitat", a osim njega privedene su još tri osobe, saopćilo je Tužilaštvo Kantona Sarajevo 5. augusta.

"Pritvor im je produžen zbog opasnosti da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogli utjecati na svjedoke, prikriti dokaze i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela", kazala je tada Azra Bavčić, glasnogovornica Tužilaštva KS.

Ibro Berilo svoju kampanju trenutno vodi iz pritvora, a kako to izgleda saznaćemo u toku preostalih 23 dana predizborne kampanje, a 6. oktobra će se građani i građanke izjasniti da li će birati osobu koja je borbu svoj politički angažman 2024. godine vodila iza pritvorskih rešetaka. 

Ibro Berilo nesumnjivo uživa podršku većeg dijela Trnova, građana i građanki istog, a to opravdava činjenica da je za načelnika Trnova biran pet puta, kao kandidat različitih stranki. 

Ukoliko Ibro Berilo bude izabran ponovno za načelnika Opštine Trnovo, a protiv njega bude podignuta optužnica, te pravosnažno bude osuđen za navedena djela iz iste, 

Povodom toga, za CIN je rekao "ja sam ti bio jedini načelnik u svim političkim partijama. Bio sam načelnik u SDA, bio načelnik u SBiH, bio u SDP-u i ponovo u SDA".

Osim Ibre Berila koji je nekako "zasjenio" još jednu kandidaturu iz pritvora, na listi se nalazi i SNSD-ov kandidat za načelnika Sokoca, Strahinja Bašević. On je iz pritvora pušten 3. septembra 2024. godine, te će svoju kampanju voditi sa slobode. 

Strahinja Bašević je bio osumnjičeni za djelo zloupotrebe službenog položaja i ovlaštenja, a protiv njega nije bilo dovoljno dokaza koji bi odredili dalji tok pritvorske ili zatvorske sudbine. 

Bosna i Hercegovina u zemlji političkih čuda

Već odavno, Bosna i Hercegovina, kada se radi o unutrašnjoj politici ima svoje uspone i padove. Većinom padove, ali se nekako uvijek dignemo, otresemo ostatke prošlosti i krenemo u budućnost sa šinjelom predizbornih obećanja, koja se u najviše slučajeva i ne ostvare. 

Razlika između kandidata u pritvoru i kandidata na slobodi je i dalje ono što tvrde da će uraditi, njihove kvalifikacije i njihova politička pripadnost, a na građanima i građanima je da, na moralan i etički način, odluče o zajedničkoj sudbini svih stanovnika i stanovnica lokalnih zajednica, ali i državničkog puta Bosne i Hercegovine.

Inače, predizborna kampanja za lokalne izbore koji se održavaju u BiH počela je 6. septembra i trajat će mjesec dana - izbori se održavaju 6. oktobra, a sve o izborima možete pratiti OVDJE.

Da li ćete izaći na izbore i birati svoje predstavnike i predstavnice u vlasti? Možete glasati u našoj anketi: