Italijanski doprinos rješavanju mješovitih migracionih tokova u BiH i Zapadnom Balkanu

Italijanska nevladina organizacija Istituto Pace Sviluppo Innovazione Acli (IPSIA) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) bili su domaćini konferencije „Italijanski doprinos rješavanju mješovitih migracionih tokova u Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu”, u saradnji sa Ambasadom Italije u Bosni i Hercegovini i Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Događaj je bio prilika da se sagleda trenutna migracijska situacija u Bosni i Hercegovini i regionu Zapadnog Balkana, brojke, trendovi, rute, izazovi, ali i mogućnosti.

U okviru događaja, IPSIA je zvanično pokrenula projekat „BRAT – Balkanska ruta: Prijem  u tranzitu“ (BRAT projekat).

Projekat finansira Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS), a implementira IPSIA, u partnerstvu sa Caritasom Italije, Italijanskim Crvenim križem, te lokalnim partnerima MFS EMMAUS, Caritasom Bosne i Hercegovine i Društvom Crvenog križa/krsta Bosne i Hercegovine.

Jedan od govornika na konferenciji bio je Marco Di Ruzza, ambasador Republike Italije u Bosni i Hercegovini, koji je podvukao kako se projekat BRAT skladno uklapa u kontekst širokog paketa inicijativa koje je italijanska strana pokrenula da podrži Bosnu i Hercegovinu u ovom delikatnom sektoru.

Podsjetimo, Bosna i Hercegovina je prva zemlja u Evropi koja je koristila sredstva "Fonda za migracije" Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje, što je omogućilo realizaciju važnih projekata u saradnji sa IOM-om, među kojima je i doprinos izgradnji privremenog prihvatnog centra LIPA, koji je otvoren u novembru prošle godine.

Italija sa Ministarstvom unutrašnjih poslova koordinira i evropski projekat finansiran iz IPA fondova za povećanje saradnje sa policijskim agencijama BiH, na državnom i lokalnom nivou, u cilju borbe protiv organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu.

„Sinergijski sa akcijom italijanskih vlasti – naglasio je Di Ruzza – naša uloga nevladinih organizacija angažovanih u prihvatnim kampovima je apsolutno dragocjena i pomaže u stvaranju pristupa koji kombinuje profesionalizam i humanost”.

Projekat ima za cilj da izgradi kapacitete nevladinih i vladinih aktera za implementaciju modela prijema u zajednici, omogućavajući lakše uključivanje migranata u zajednice domaćina. Projekat će također stvoriti mogućnosti za razmjene između migranata i zajednica domaćina, kako bi se razbili stereotipi i promijenio narativ o migracijama.

Šefica misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini i koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungarotti izjavila je da je migrantska situacija u Bosni i Hercegovini stabilna te da je broj migranata trenutno pod kontrolom.

Naglasila je da su kapaciteti prihvatnih centara dostatni da pruže odgovarajuću podršku te da odgovore na potrebe migranata koji se u njima nalaze. 

Govoreći o broju migranata u BiH, navela je da se u četiri tranzitna kampa nalazi 2.700 osoba, ali da ima još od 700 do 1.000 osoba koje i dalje spavaju izvan kampa, ali svojom voljom.

"Problem nije nedostatak kapaciteta, već je to njihova želja da budu bliže granici i da se brže kreću ", kazala je Laura Lungarotti.

Procjene su da se u Bosni i Hercegovini nalazi od 3.000 do 3.500 migranata što je i dalje, naglasila je, ispod broja smještajnih kapaciteta, jer u Bosni i Hercegovini ima 4.500 mjesta.

Konferencija je također bila prilika za pružanje ažuriranih informacija o intervencijama provedenim u okviru IOM-ovog projekta „Jačanje zajednice i migracijski odgovor zasnovan na dokazima u Bosni i Hercegovini i poboljšanje prikupljanja podataka o migrantima na Zapadnom Balkanu“, koji finansira Migracijski fond italijanskog Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje.

IOM je prezentirao podatke prikupljene putem Matrice za praćenje raseljavanja (DTM). DTM je IOM-ova globalna metodologija koja omogućava prikupljanje i analizu podataka o broju neregularnih migranata unutar i izvan službenih prihvatnih centara i širenje informacija o trendovima mobilnosti i potrebama migranata. Kreatori politike, praktičari i akteri na terenu koriste podatke kako bi prilagodili pomoć i intervencije promjenama u migracionim tokovima.

IOM je na kraju konferencije predstavio ključne preporuke studije usmjerene na poboljšanje ekološke održivosti privremenih prihvatnih centara u Bosni i Hercegovini.