Istražili smo: Pitali smo stručnjaka koje su zgrade u Bosni i Hercegovini najsigurnije

Nakon razornog zemljotresa koji je pogodio područje Turske i Sirije prošli ponedjeljak, 6. februara, mnogi stanovnici Bosne i Hercegovine izjavili su strah od toga da se turski scenarij ne dogodi u našoj zemlji. 

Ovim povodom kontaktirali smo Miralema Mulaća, doktora geoloških nauka, koji je za portal Radiosarajevo.ba kazao koji dio Bosne i Hercegovine je najpogodniji. 

Prije svega, do zemljotresa dolazi zbog aktivnih tehtonskih pokreta duž uzdužnih i poprečnih rasjednih linija, erupcije vulkana, obrušavanje stijena u podzemnim kanalima, pad meteorita i slično.

Kako je Mulać kazao za portal Radiosarajevo.ba u prosjeku u Bosni i Hercegovini na godišnjem nivou dogodi se 1.000 potresa, od čega deset se kategoriše kao osjetljiviji potresi, prelaze 3,0 stepena po Richteru. 

Bosna i Hercegovina posjeduje tehtonsku kartu koja je podijeljenja u pet seizmičkih zona, odnosno deset blokova, a prema ovoj karti u visokom riziku od zemljotresa nalazi područje Hercegovine. 

"Najveći rizik u Bosni i Hercegovini jeste jadranska mikroploča koju afrička ploča gura, te se nakuplja energija, teško je procijeniti kada će doći do nakupljanja energije u ovoj zoni i kada bi moglo doći do zemljotresa" kazao je Miralem Mulać za portal Radiosarajevo.ba.

Turski scenarij u Bosni i Hercegovini?

Uz to, Mulać je kazao je da bi najjači zemljotres koji bi mogao 'pogoditii Bosnu i Hercegovinu iznosio 6,6 stepeni po Richteru, te da u Bosni i Hercegovini ne možemo očekivati turski scenarij. 

"Radi se o velikoj rasjednoj zoni što nije slučaj u Bosni i Hercegovini. Afrička ploča i arabijska ploča gurale su tursku mikroploču, te je došlo do nakupljanja energije što je na kraju dovelo do zemljotresa", dodao je Mulać.

Bosanskohercegovačko tlo u historiji pamti jedan od najvećih zemljotresa u historiji naše zemlje 27. oktobra 1969. godine u Banjoj Luci jačine od 6,4 stepena po Richterovoj skali. 

Doktor geoloških nauka potvrdio je da Bosna i Hercegovina i ne može očekivati jači potres od ovoga.

"Teško je procijeniti da li će uskoro doći do zemljotresa u Bosni i Hercegovini zbog stalnog kretanja tektonskih ploća i nakupljanja energije ali možemo reći da ne možemo očekivati razorni potres kao što se dogodio u Turskoj", potvrdio je Mulać.

Novogradnja ili stara gradnja šta je sigurnije?

Brza gradnja je sve više prisutna u Bosni i Hercegovini, dok mnogi tvrde da se radi o nesigurnoj gradnji, doktor geoloških nauka je za portal Radiosarajevo.ba kazao da ovo i ne mora baš biti tako.

Postoji klasifikacija koja kategoriše vrstu gradnje na osnovu koliko je sigurna od zemljotresa.

"Zidani objekti su najosjetljiviji kada je zemljotres u pitanju, s obzirom na to da nemaju armirani blok. Pretežno se radi o gradnji koja je u Bosni i Hercegovini bila za vrijeme Austro-ugarske vladavine", kazao je Nulać.

Pored toga pojasnio je i armirani blokovi daju elastičnost objektu i da nedovoljno kvalitetan materijal, odnosno pijesak koji se koristi u izgradnji bez armature, dovodi do nesigurnog objekta. 

Nakon zidanih objekata slijedi armirano betonska konstrukcija, takozvane Titine zgrade, a na kraju liste kao najsigurniji objekti nalazi se novogradnja.

Međutim, u većini slučajeva radi se samo o teoriji. 

"Investitori u Bosni i Hercegovini bi trebali slijediti upute koje su definisane Eurokodom 8, a to je seizmički dizajn u geoinženjerstvu okoliša. Jako važnu ulogu imaju investitori", zaključio je Miralem Mulać. 

Miralem Mulać, kazao je i da s obzirom na seizmićnu aktivnost u Tuzli, zgrade u ovog bh. gradu bi trebale biti prilagođene zemljotresima magnitude 6,4 po Richterovoj skali. 

Međutim investitori su dobili samo smjernice, koje se mogu, a i ne moraju poštovati. 

"Turska, kao i Bosna i Hercegovina moraju mijenjati strategiju. Moraju donijeti Zakon o aseizmićnoj gradnji, odnosno Zakon za prirodne katastrofe", kazao je Mulać i dodao da bi BiH mogla 'kopirati' zakon koji je Japan uveo na česte seizmološke pojave.

U suštini, prema teoriji novogradnja bi trebala biti najsigurnija u slučaju potresa, ali pitanje je da li je to zaista tako u praksi i koliko se poštuje Eurokod 8 u izgradnji novih zgrada širom Bosne i Hercegovine.