Ismail Palić: Nazivom BHS se oduzima autonomnost sva tri jezika

Lingvist i profesor na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu Ismail Palić smatra da se oko ove odluke podigla nepotrebna prašina.

Kako je naveo Palić za Radiosarajevo.ba, Ministarstvo se bavilo zakonitošću imenovanja jezika i nastavnog predmeta u obrazovnom procesu, odnosno u školama.

"Odsjek se kao naučno-nastavna institucija ne bavi pitanjem zakonitosti, već pitanjima nauke i struke. Ministarstvo nije konsultiralo Odsjek. Budući se da se oni bave zakonskim okvirima problema, to nije ni nužno, iako bi svakako bilo poželjno", prokomentirao je Palić.

Kada je riječ o samom tom problemu, Palić je naveo da je potpuno jasno da formulacija BHS jezik nije održiva, jer nije naučno zasnovana niti historijski potvrđena.

"Ona je naprosto činovničko-administrativna izmišljotina u Kantonu Sarajevo. Neprihvatljiva je jer nije naučno zasnovana, a vrlo je i štetna jer se njome u konačnici oduzima autonomnost i jednom i drugom i trećem jeziku. Prema tome, ona je neodrživa. Besmisleno je bilo kakvo tročlano imenovanje. Niko u Bosni i Hercegovini , niti bilo gdje drugdje, normalno svoj jezik ne naziva na taj način. Svako prirodno naziva svoj jezik onako kako je to uobičajeno u njegovoj kulturi. Prema tome, svakome, dakle i svakom učeniku, treba omogućiti da svoj jezik naziva onako želi, tj.  jednim od triju ustavnih imena", rekao nam je Palić.

Kao lingvist i stručnjak u toj oblasti pozvao je roditelje da se izjasne o imenovanju jezika i nastavnoga predmeta i time ostvare svoje zakonsko pravo i svoju obavezu da se nastavni proces uvede u okvire zakonitosti.

Odluku Ministarstva smatra neophodnom, ali nespretno formuliranom i obrazloženom, navodeći kako je sam ministar unio dosta nejasnoća svojim komentarima nakon donošenja Instrukcije.

Bojazan javnosti da bi ta odluka mogla dovesti do segregacije učenika, umnožavanja nastavnog kadra, tri paralelna procesa itd. smatra neopravdanim i nepotrebno preuveličanom te misli da će ipak razum prevladati.

„Potpuno je jasno da su bosanski, hrvatski i srpski jezik genetsko-tipološki zapravo jedan jezik, prema tome u komunikacijskom smislu međusobna je razumljivost govornika apsolutna. Nema nikakve stvarne potrebe da se učenici razdvajaju prema kriteriju izjašnjavanja za određeni naziv jezika. Nastavni proces treba biti organiziran prema bosanskohercegovačkom planu i programu, a udžbenici eventualno mogu biti prilagođeni prema potrebama, odnosno štampani prema standardima tri jezika, ali sadržajno isti", pojasnio je Palić.

"Učenici slušaju nastavne predmete zajedno. Nastavnik ima pravo izbora na kojem će jeziku držati nastavu, ali pritom sva jezička prava svakog učenika također moraju biti garantirana“, obrazložio je.

Palić je naveo i da jedine sadržajne razlike koje bi se mogle navesti u udžbenicima jesu koje se tiču standardnojezičke norme, za šta smatra da bi svakako doprinijelo međusobnom zbližavanju i upoznavanju jer bi učenici učili i o drugim standardima, što dosad nije bio slučaj.

"Kako će Instrukcija biti provedena ili kako bi je trebalo provoditi? Mislim da bi u tom pogledu Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik i druge naučne i obrazovne institucije morale biti konsultirane kako se ne bi pribjeglo praksama koje bi bile apsolutno neprihvatljive, nedemokratske, necivilizacijske i nepedagoške", rekao nam je Palić.