Bh. akademici o ukidanju naziva BHS: Jezik upotrijebljen kao instrument politike

Zanimao nas je stav najuvaženijih predstavnika akademske zajednice u BiH, članova Akademije nauka i umjetnosti BiH. 

"Nisam sasvim siguran šta to u konkretnom rješenju znači. Kako bi se u jednoj školi mogla učiti tri jezika? Ko bi to predavao? Učenici bi išli onda u tri različite škole, zavisno koliko se učenika javi za koji jezik. Nesumnjivo je da će to dovesti do podjela", rekao je za Radiosarajevo.ba akademik i književnik Zdenko Lešić.

Kako nam je ispričao Lešić, njegova unuka pohađa Katolički školski centar.

"Vidim da oni nemaju nikakve rezerve, da djeca govore maternji jezik. Dakle, tri opcije u jednom razredu su nesporne", rekao je Lešić navodeći kako ne vidi smisao ove Instrukcije niti vidi rješenja koja će dovesti do toga da djeca ne budu podijeljena.

"Žalili smo se na dvije škole pod jednim krovom, sada ćemo imati tri škole pod jednim krovom", prokomentirao je Lešić. Da se pita o ovoj odluci, kaže, odlučno bi bio protiv, a smatra da roditelji različito gledaju na pitanje jezika te ne zna da li će oni biti spremni biti odgovoriti na anketu. Iskazao je i sumnju da li će se moći uspostaviti distinkcija između tri jezika i tri predmeta.

"Ide se svjesno ili nesvjesno ka razdvajanju tri modela nastave. Nisu u pitanju samo časovi jezika, u pitanju je sve ono što se na tim jezicima u školi uči glede i drugih predmeta. Ne vidim na koji bi se način npr. nastava iz prirodnih nauka mogla razdvajati na taj način", rekao nam je Lešić. 

Akademik i pisac Abdulah Sidran rekao nam je da ono što se tiče apstraktnih naučnih stvari treba da bude prepušteno naučnicima.

"Ovdje nije riječ o jeziku, već o politici. Čim se jezik izbaci iz svoje naučne sfere on prestaje biti to što jeste, on postaje instrument za sprovođenje određenih politika", rekao nam je Sidran koji je naveo kako ove stvari treba da određuju meritorni ljudi.

BANU ima drukčiji stav

Podsjetimo, na jezičkoj tribini koju je nedavno organizirala Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti poručeno je kako je nastava maternjeg jezika u školi ključno pitanje cjelokupnoga nastavnoga procesa a njeno adekvatno stručno i naučno utemeljenje neophodnost.

"U Bosni i Hercegovini više su nego poznata složena pitanja jezičkog nasljeđa. Ovdje je, međutim, riječ o jasnom i glasnom definiranju i tretiranju bosanskog jezika kao većinskog jezika u našoj državi i njegovoj poziciji u školi, gdje još uvijek postoje nedorečenosti i raznovrsni otpori. Vid tih nedorečenosti i otpora je i neadekvatno rješavanje pitanja naziva jezika, odnosno vještačko naglašavanje toga pitanja kao tobože spornog i složenog. Naime, sa stručnog i zakonskog aspekta tu nema nikakve dileme", poručili su iz BANU.

Kako su naveli, naziv bosanski jezik je nesporan i bilo kakve druge manipulacije složenim, neadekvatnim nazivima predstavljaju pojave protiv kojih struka i nauka odlučno ustaju i koje se napokon moraju spriječiti i eliminirati.

"Isuviše skupo su plaćena naša bosanska i bošnjačka iskustva sa negiranjima države, naroda i naziva jezika da bismo mi sada dozvolili da se našim historijskim, kulturnim i jezičkim vrijednostima i nasljeđem i dalje manipulira, što prije svega treba spriječiti u školskoj praksi.

"Zahtijevamo od Ministarstva da na osnovu adekvatne stručne elaboracije pitanja naziva jezika u školi napokon donese odgovarajuće mjere koje će značiti puno ostvarenje prava na svoj jezik i njegov naziv, a u isto vrijeme značiti i ispunjenje zakonske obaveze Ministarstva da to pitanje napokon riješi na odgovarajući prihvatljivi i jedini mogući način. To je obezbjeđenje upotrebe naziva bosanski jezik, bez ikakvih nepotrebnih dopunskih nominacija i administrativnih začkoljica, odnosno ideoloških zapreka", navodi BANU u svom saopćenju nakon održane tribine.

BANU ili ANU BiH, pitanje je sad

Reakcija Ministarstva nakon tribine koju je održala BANU desila se nedugo nakon održane tribine, a ministar Elvir Kazazović je naveo kako je Instrukcija donesena kako bi se poštivala ustavna odredba o upotrebi jezika konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

O Instrukciji koja je izazvala burne reakcije javnosti nije se oglasila Akademija nauka i umjetnosti BiH.

Kako su nam rekli, u svom članstvu nemaju niti jednog lingvistu niti kompetentnu osobu koja bi potpisala stav o ovoj odluci Ministarstva. Iz Akademije također ne žele više uopće davati komentare u javnosti. 

Sa Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik na kojem se školuju generacije nastavnika i profesora jezika tri konstitutivna naroda u BiH pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu najavili su zajedničko saopćenje po ovom pitanju.

Podsjećamo, Ministarstvo je navelo kako se predmetnom Instrukcijom u zvaničnu upotrebu ne uvode novi jezici niti se iz upotrebe isključuje bilo koji od zvanično ustavom i zakonima prepoznatih jezika, nego se njihovo imenovanje i upotreba usklađuju s ustavom i zakonima kojima je utvrđeno koji su jezici u upotrebi i kako se oni imenuju. 

Ministarstvo je istaklo da predmetna Instrukcija ne povlači za sobom paralelno izvođenje nastavnog procesa na tri jezika, što potvrđuje praksa iz proteklog perioda, jer je i prije izdavanja Instrukcije postojala mogućnost da se nastava izvodi na jednom od tri zvanična jezika, a do danas to nije rezultiralo izvođenjem odvojene nastave. 

Anketa Ministarstva je već dostavljena roditeljima u sarajevskim školama.