Drevni hercegovački grad mogao bi biti kandidiran za UNESCO

U Javnoj ustanovi "Radimlja" Stolac imaju želju da Daorson zaštite kao nacionalno blago, potvrdio je za Radiosarajevo.ba arheolog Ante Vujnović navodeći kako je, po njemu, Daorson najznačajniji arheološki lokalitet u BiH.

U Ošanićima udaljenim tri kilometra od Stoca očuvana je gradina koja je nastala na prahistorijskom utvrđenom naselju koje je tu kontinuirano postojalo od početka ranog (17/16. stoljeća p.n.e.) do kraja kasnog bronzanog doba (9/8. stoljeća p.n.e).

Kako bi se podnijela kandidatura za UNESCO, uslijedit će razgovori sa Uredom UNESCO-a u Sarajevu, te Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH koja je ovo arheološko područje u Ošanićima kod Stoca 2003. godine proglasila nacionalnim spomenikom BiH.

U međuvremenu će se prikupljati dokumentacija o njegovoj važnosti i očuvanosti, tako da bi krajem godine mogli očekivati konkretnije informacije o podnošenju kandidature, rekao nam je Vujnović koji je rekao da će sve to biti zahtjevan proces, ali da imaju želju da u njoj istraju.

Vujnović nam je rekao i kako je Stari grad Daorson izuzetno sačuvan, ali kako ga je potrebno sanirati zbog kamena kojim je izgrađen, a koji bi mogao propasti ukoliko se ne sanira. Država do sada, rekao nam je ovaj arheolog, nije ulagala u ovaj lokalitet.

"Područje je izloženo ubrzanom propadanju zbog nedostatka održavanja i neprovođenja minimalnih mjera zaštite, vidljive su velike količine urušenog materijala, a za vrijeme rata kamen sa lokaliteta uziman je za gradnju suhozidnih ograda, dok je na lokalitetu pasla stoka", naveli su ranije iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za naš portal.

Kako je naveo, veliki broj turista koji često neorganizirano odlazi u posjetu Daorsonu nenamjerno šteti lokalitetu, zbog čega iz JU "Radimlje" uskoro planiraju krenuti u njegovu sanaciju.

O Starom gradu Daorsonu već smo pisali. U njemu je nekada živjelo ilirsko plemstvo.

Dok je bilo života u Daorsonu, bio je i veoma važno mjesto jer su u njemu bili smješteni najreprezentativniji objekti, a zbog svog položaja u historijskoj literaturi je često nazivan Akropolom, a razlikuje se od bilo koje druge utvrde nastale pod helenističkim utjecajem.

Kompletno arheološko nalazište sastoji se iz dvije cjeline: Akropole na Ošanićima koje naginje ka rijeci Bregavi u kojem je živjelo ilirsko plemstvo i naselje na Banjama u kojem je živio običan puk. Grad je sa tri strane bio omeđen liticama.

Među očuvanim ostacima ovog grada nalaze se dva tornja, odbrambeni zidovi,, ulaz u Akropolu i kiklopski zid. koji je izgrađen u IV stoljeću prije nove ere. Njegov naziv je simboličan - Kiklop je divovsko biće iz grčke mitologije sa samo jednim okom, a ispred kiklopskog zida nalazila se prva linija odbrane. Istraživanja na Daorsonu pokazala su kuda se je kretala ulica, gdje se nalazio trg, svetilište koje se nalazilo na najljepšem mjestu na grebenu itd.

Naselje na Banjama u kojem je živio običan ilirski puk nalazi se na istočnoj i sjevernoistočnoj strani od Akropole.

Na nekim od ovih zaravni jasno je gdje su se nalazili kvartovi sa trgovima i prometnicama, a s druge strane mnogim objektima danas se ne može raspoznati namjena. Terase i naseobinski prostori protežu se do 100 metara od obala rijeke Radimlje.