The Guardian o žičari: Sarajevu se vraća njegov simbol

Tako počinje svoj tekst o Trebevićkoj žičari ugledni britanski list The Guardian, navodeći kako je opsada Sarajeva pretvorila Trebević od mjesta za izletište i druženje u odličnu poziciju koja je neprijateljima omogućila da svakodnevno granatiraju ovaj grad.  Guardian navodi kako se postavlja pitanje da li će se ponovnim otvaranjem izliječiti stare rane.

U svom tekstu navode kako je ova planina postala simbol agresije na BiH.

Guardian navodi kako se danas u Sarajevu obilježavaju 73 godine otkako je glavni grad BiH pobijedio fašizam, te kako se nakon 26 godina od početka opsade grada ponovo otvara Trebevićka žičara koja ulijeva nadu Sarajlijama da će ponovo oživjeti sjećanja na to prijeratno vrijeme.

U tekstu također Guardian opisuje izgled novih kabina koje će biti u olimpijskim bojama, te bojama državne zastave, kao i da će ih ukupno biti 33. Olimpijske boje, piše Guardian, podsjećaju na Zimske olimpijske igre iz 1984. godine koje su održane u Sarajevu.

Također, navode kako će žičara imati istu rutu prema "plućima grada" Nova žičara imat će istu rutu i iz Starog Grada putovat će prema "plućima Sarajeva" kako su građani nazvali Trebević koji se izdiže iznad cijelog grada.

U tekstu se navodi kako je 3. marta 1992. godine čuvar Trebevićke žičare Ramo Biber bio prva žrtva rata kojeg su ubili pripadnici JNA i pripadnici srpskih jedinica kojima je bio cilj da zauzmu Sarajevo i smjeste se na njegove ključne pozicije.

Bivši komandir Ismet Dahić među prvima se našao na mjestu stradanja Rame Bibera

Četiri sedmice nakon toga započela je najduža opsada grada u modernoj historiji koja je trajala 1.425 dana.

Guardian navodi kako je u augustu 1995. godine kada je ubijeno na hiljade civila, NATO napokon intervenirao, zbog čega su Srpske snage bile primorane da se povuku, a ubrzo nakon toga je uslijedilo potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je prekinut rad i uspostavljen mir. Navode i kako je ovaj mirovni sporazum donio i podjelu BiH na dva entiteta Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Tako je Trebević postao planina koju dijeli etnička granica između dva entiteta, te se navodi kako su ratna dejstva uništila ovo poznato odmaralište i svu njegovu infrastrukturu. Nekoliko godina kasnije ponovo je počela izgradnja hotela, restorana i poboljšavanja infrastrukture na Trebeviću čime je ova planina postepeno oživljavala.

Za većinu ponovno otvaranje Trebevićke žičare se smatra jednim od posljednjih koraka ka njegovoj potpunoj obnovi. Također, Sarajevo je postalo i turistički centar kojeg su posjetili ljudi iz cijelog svijeta.

U svom tekstu Guardian je naveo i nesuglasice oko utvrđivanja cijena karata za vožnju Trebevićkom žičarom, te da će građani plaćati 6 KM, a turisti 20 KM za povratnu kartu, kao i to da je ona jedan od najvećih infrastrukturnih projekata koji je urađen u BiH godinama nakon rata. Naveli su kako je njena konstrukcija koštala blizu 20 miliona KM te da je značajan iznos donirao filantrop dr. Edmond Offermann koji je dao četiri miliona eura.

Guardian je napisao i kako su u čast povratka Trebevićke žičare Ambasadori Sarajeva otpjevali pjesmu "Trebević opet silazi u grad", te time podsjetili da se Sarajevu ponovo vraća njegov simbol i to kao poklon na njegov dan.