Godina u kojoj su pali "nedodirljivi": Ovi slučajevi su obilježili 2025. u Bosni i Hercegovini

Godinu 2025. bosanskohercegovačko pravosuđe pamtit će kao jednu od najturbulentnijih i najznačajnijih od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Presuda sada već bivšem predsjendiku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku, otvorila je godinu u kojoj su sudovi i tužilaštva ušli u direktan sudar s političkom moći, korupcijom i sistemskim zloupotrebama.

Od suđenja najvišim političkim i sigurnosnim zvaničnicima, preko historijskih presuda za negiranje genocida, do velikih predmeta organizovanog kriminala i korupcije, 2025. je obilježena kao godina u kojoj je pravosuđe, uz sve slabosti, pokazalo spremnost da procesuira i one koji su godinama djelovali nedodirljivo.

Šokantan slučaj podvođena maloljetnica u Tuzlanskom kantonu, afera "Spegavanje", hapšenje ministara iz Vlade Kantona Sarajevo, odnosno ministrica, dekana stomatološkog fakulteta... Ovo su samo neki od procesa koji još traju.

U nastavku podsjećamo na neke od slučajeva u 2025. godini.

Presuda Miloradu Dodiku 

Presuda Miloradu Dodiku obilježila je 2025. godinu u kojoj se pravosuđe prvi put ozbiljno sudarilo s političkom realnošću.

Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

On je prvostepenom presudom 26. februara osuđen na godinu zatvora, te mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić oslobođen je optužbi. Njega je Tužilaštvo BiH teretilo da je omogućio objavu Dodikovih ukaza u Službenom glasniku RS.

Dodik je zatvorsku kaznu otkupio, ali je pravosnažna presuda ujedno značila i njegov pad s mjesta predsjednika manjeg bh. entiteta. To je rezultiralo prijevremenim izborima u RS.

Više o Miloradu Dodiku čitajte OVDJE.

Policajci podvodili maloljetnice

Jedan slučaj posebno je potresao bh. javnost. Osam srednjovječnih muškaraca, među njima četvorica policajaca i jedan profesor, iz Tuzlanskog kantona, osumnjičeni su za seksualno eksploatisanje dvije 15-godišnjakinje u stanju socijalne potrebe. Policajci Besim Kopić, Miralem Halilović, Jasmin Modrić i Dževad Požegić, zajedno sa Šemsudinom Kadrićem, Zijadom Jagodićem, Sulejmanom Šehićem i Nedimom Avdićem, osumnjičeni su za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja maloljetnica.

Iz Tužilaštva TK su ranije kazali da su Kopić, Kadrić, Halilović, Modrić i Šehić osumnjičeni da su periodu od aprila 2024. do kraja jula 2025. godine vrbovali, navodili, prevozili na različite lokacije na području Kalesije, Živinica i Srebrenika, predavali drugim licima i skrivali dvije petnaestogodišnje djevojčice u svrhu iskorištavanja prostitucijom i drugim oblicima seksualnog iskorištavanja.

Također, kako su dodali, i oni su koristili njihove seksualne usluge koje su im plaćali. Dio novca od seksualnih usluga, koje su djevojčice bile prisiljene imati sa drugim osobama, je uzimao prvoosumnjičeni Besim Kopić.

Naglasili su da su Jagodić, Požegić i Avdić osumnjičeni da su u spomenutom periodu, iako su bili svjesni da se radi o djevojčicama koje su maloljetne i da su žrtve trgovine ljudima, koristili njihove seksualne usluge i plaćali im za to.

Više o ovom užasnom slučaju čitajte OVDJE.

Prva presuda za negiranje genocida

Sud BiH je u novembru izrekao prvu pravosnažnu presudu za negiranje genocida, odnosno za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Vojin Pavlović je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine i šest mjeseci.

Podsjetimo, Pavlović se teretio da je u periodu od juna do 12. jula 2023. godine, na području Srebrenice i Bratunca, uoči i tokom obilježavanja komemoracije 11. jula i ukopa žrtava genocida u Srebrenici, kao predsjednik Upravnog odbora Udruženja "Istočna Alternativa" RS svjesno i voljno odobravao izvršenje krivičnog djela genocida.

Teretio se i da je isticao plakate na kojima se javno odobrava i pokušava opravdati zločin utvrđen pravomoćnim presudama MKSJ i Suda BiH, te je veličao presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Prijetnje sutkinji Seni Uzunović

Ljuban Vuković optužen je za ometanje pravosuđa, odnosno prijetnje sutknji Suda Bosne i Hercegovine Seni Uzunović. Vuković je optužen da je s Markom Plavšićem 25. februara 2025. godine u Banjoj Luci, neposredno pred datum izricanja presude u predmetu "Milorad Dodik i ostali", s ciljem zastrašivanja, putem društvene mreže TikTok u javno dostupnom videozapisu upućivao prijetnje sutkinji Suda BiH Seni Uzunović, kako bi je spriječili u vršenju službenih radnji rukovođenja glavnim pretresom u fazi javnog izricanja i objavljivanja presude u krivičnom predmetu koji se vodi pred Sudom BiH. Suđenje Vukoviću vodit će se pred Državnim sudom nakon što su odbijeni prigovori Odbrane na njegovu nadležnost.

Vukovićev predmet je ranije razdvojen u odnosu na Plavšića, koji je nakon sporazuma o priznanju krivice osuđen na godinu zatvora.

Fikret Hodžić oslobođen

U martu 2025. godine Fikret Hodžić je oslobođen u slučaju "Respiratori". Optužbe su odbačene i prema pravnom licu "F.H. Srebrena malina" d.o.o. Srebrenica.

Suđenje Fikretu Hodžiću obnovljeno je pred Apelacionim vijećem, nakon što je Ustavni sud ukinuo presudu Suda Bosne i Hercegovine kojom je Hodžić osuđen na pet godina zatvora za zloupotrebu položaja prilikom nabavke respiratora 2020. godine tokom pandemije koronavirusa.

Više o aferi "Respiratori" čitajte OVDJE.

Nedim Uzunović, bivši direktor "Bosnalijeka", osuđen na 10 godina zatvora

Bivši direktor "Bosnalijeka" Nedim Uzunović u prvostepenoj presudi Suda BiH proglašen je krivim i osuđen na 10 godina zatvora zbog organizovanog kriminala, zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i pranje novca. Oduzeta mu je imovina u vrijednosti 2.867.154 KM, 50.000 dionica i nekretnine. Presuda je donesena 18. decembra 2025. godine. Ostali optuženi dobili su po godinu zatvora. To su Jasmina Uzunović, Sead Uzunović, Munib Ćukle, Nadija Ćukle, Alma Turajlić, Vedad Tuzović i Bogdan Joković. Oni su osuđeni zbog organizovanog kriminala odnosno pranja novca. Oduzeto je ukupno 12 miliona KM nelegalno stečene imovine, dok su kompanije "Serreta investing" d.o.o. Sarajevo, "Libero 5" d.o.o. Konjic i "Turist Best" d.d. Konjic su odgovorna pravna lica koje će državi morati platiti 2,5 miliona KM.

Za Anela Vrtića odbijena je optužba zbog zastarjelosti, ali mu je oduzeto 6.000 KM i 1.981 dionica.

Podjećamo, prema navodima iz optužnice, prvooptuženi Uzunović je u svojstvu organizatora, zajedno sa više drugih osoba, sa kojima je povezan rodbinskim vezama ili na drugi način, djelujući kao organizirana grupa, prema međusobnim dogovorima, planiranjem i izvršenjem krivičnih djela radi ostvarivanja nezakonite imovinske koristi, a suprotno interesima kompanije Bosnalijek d.d., vršili finansijske transakcije putem više off-shore kompanija registrovanih na Britanskim Djevičanskim otocima i Sejšelima, u korist računa kompanija u Latviji, Kipru i drugim zemljama, a za navodne marketinške ili konsultantske usluge koje nisu izvršene.

RTRS mora platiti BHRT-u više od 2,5 miliona KM

Na samom kraju godine  Okružni privredni sud u Banjoj Luci donio je presudu kojom je djelimično usvojio tužbeni zahtjev Radiotelevizije Bosne i Hercegovine protiv Radio-televizije Republike Srpske u sporu koji se odnosi na raspodjelu RTV takse prikupljene na teritoriji RS. Presudom je RTRS obavezana da BHRT-u isplati iznos od 2.515.814,75 KM, uz zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja presude, 29. decembra 2025. godine, pa do konačne isplate. Također, RTRS je dužna nadoknaditi BHRT-u troškove parničnog postupka u iznosu od 11.452,37 KM, i to u roku od 30 dana od donošenja presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Ovo je prva odluka Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci kojom je, nakon ranijih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o javnom RTV sistemu BiH potvrđeno pravo BHRT-a na dio prihoda od RTV takse koju RTRS prikuplja na teritoriji RS, a koju ranije nije raspoređivala u skladu sa zakonom.

Protiv presude je dozvoljena žalba Višem privrednom sudu u Banjoj Luci u roku od 15 dana od dana njenog prijema.

Početak rada POSKOK-a

Krajem aprila počeo je s radom Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u FBiH (POSKOK). Preuzeli su mnošto slučajeva od kantona. Ipak, jedan od najznačajnijih slučajeva koji je obilježio 2025. godinu jeste istraga o mogućoj korupciji, zloupotrebi položaja i trgovini utjecajem unutar institucija Federacije BiH. Kao rezultat ove istrage, zabranjeno je obavljanje funkcije tadašnjem v.d direktoru Federalne uprave policije Vahidinu Munjiću, direktoru policijske akademije FMUP-a Ervinu Mušinoviću i šefici kabineta premijera Nermina Nikšića, Arijani Huseinović Ajanović.

Afera "Spengavanje"

Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine (POSKOK) otvorio je predmet zbog slučaja sporne prepiske koja ukazuje na zloupotrebu položaja, trgovinu utjecajem i korupciju. Afera je nazvana "Spengavanje", a odnosi se na prepisku između v.d. direktora FUP-a Vahidina Munjića, premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, kao i službenika Federalne uprave policije Muhameda Ohranovića.

Ohranović je koordinirao između Nikšićevog kabineta i Munjića, kao i direktora Sudske policije Dženada Groše, te šefice Nikšićevog kabineta Arijane Huseinović-Ajanović. Poruke se odnose na dogovore o zapošljavanju u javnim preduzećima, među kojim i u FUP-u, bliskih rođaka, prijatelja, te prenošenja informacija o istragama koje su u toku.

Više o aferi "Spengavanje" čitajte OVDJE.

Počelo suđenje Osmanu Mehmedagiću Osmici

Čitanjem optužnice i uvodnim riječima Tužilaštva BiH, 25. marta 2025. godine, u Sudu BiH počelo je suđenje bivšem direktoru Obavještajno sigurnosne agencije (OSA) Osmanu Mehmedagiću Osmici, koji se tereti za zloupotrebu položaja. Mehmedagić se tereti da je sa lažnom diplomom upravljao obavještajnom agencijom.

Prema navodima Tužilaštva, riječ je o predmetu visoke korupcije. Navode da je Mehmedagiću, u nastojanju da se zadrži na čelu OSA-e, a nakon što mu je poništena diploma Fakulteta za poslovne studije u Banjoj Luci po kojoj je stekao zvanje diplomirani ekonomista, znajući da funkciju direktora ne može obavljati bez visoke stručne spreme, pribavio diplomu Američkog fakulteta u Tuzli iako je znao da na tom Fakultetu nikada nije studirao. Potom je Mehmedagić donio pravilnik kojim su lični dokumenti uposlenih dobili oznaku tajnosti kako niko ne bi mogao imati uvid u lične dokumente.

Mehmedagić je na taj način nezakonitim postupanjem i zloupotrebom položaja sebi osigurao da i naredne tri i po godine obnaša funkciju jedne od najznačajnijih institucija u BiH, a dovede u pitanje i valjanost rada OSA te prisvoji veliku imovinsku korist.

Zadnje ročište u ovom predmetu održano je krajem oktobra prošle godine.

Optužen Ranko Debevec, suspendovani predsjednik Suda BiH

U međuvremenu, početkom jula prošle godine, podignuta je još jedna optužnica protiv Osmice, ali u drugom predmetu, u kojem je optužen zajedno sa suspendovanim predsjednikom Suda BiH Rankom Debevcem.

Debevec se tereti za krivična djela zloupotreba položaja i ovlasti, primanje dara i povredu ravnopravnosti spolova. Tužilaštvo BiH Debeveca teretiti da je od Zdravka Mamića, bivšeg šefa zagrebačkog Dinama koji je od hrvatskog pravosuđa pobjegao u BiH, primio skupocjeni sat u znak zahvalnosti što bh. pravosuđe nije donijelo odluku o njegovom izručenju Hrvatskoj. "Dar" koji je Mamić poslao Debevecu donio je biznismen Ljiljanko Palac. I Mamić i Palac su priznali svoje postupke. Sat nije pronađen prilikom pretresa stana Ranka Debeveca.

Osim ovoga, Debeveca je Tužilaštvo BiH optužilo da je od preduzeća Kramar iz Hercegovine dobio automobil marke Polo. Tužilaštvo BiH sumnja da je kompanija Kramar, također preko biznismena Ljiljanka Palca, uspjela isposlovati presudu kojom joj je omogućen povoljniji uvoz automobila u BiH. Zauzvrat je, kao mito, treća osoba, povezana sa predsjednikom Suda BiH, dobila automobil marke Polo.

Debevec je optužen i da je počinio krivično djelo "povreda ravnopravnosti spolova", jer je, prema navodima Tužilaštva BiH, "proganjao" službenicu Suda BiH koja je odbijala da bude s njim u vezi.

Zajedno sa Osmanom Mehmedagićem, tadašnjim direktorom OSA-e, Debevec je optužen da je dogovorio prisluškivanje dva broja u Sudu BiH i to one brojeve koje su  koristile sudije Suda BiH tokom dežura, odnosno, uglavnom od kraja radnog vremena do početka novog radnog dana. Drugi broj koristile su sudije za prethodni postupak Suda BiH. Te sudije su bile zadužene za izdavanje naredbi za pretrese i za određivanje pritvora. Tužilaštvo tvrdi da su se Debevec i Mehmedagić udružili kako bi dobili sve potrebne dokumente za praćenje četiri telefonska broja (dva u Sudu i dva u Tužilaštvu BiH). Po Zakonu o OSA-i, predsjednik Suda potpisuje naredbe OSA-i za praćenje telefona.

Mehmedagić je u ovom predmetu optužen i zbog toga što je izdao tri počasne iskaznice OSA-e. Iskaznice su izdate ugostitelju Denisu Stojniću, bivšem sekretaru Ministarstva vanjskih poslova BiH Adiju Hadžikapetanoviću (u međuvremenu preminuo) i direktoru Ureda za borbu protiv korupcije KS Erduanu Kafedžiću.

Ročište za izjašnjenje o krivici u ovom predmetu održano je 29. oktobra 2025. godine. Debevec, Mehmedagić i suspendovani službenik Suda Milisav Pijuk odbili su da se izjasne o krivici.

Vasvija Vidović osuđena na godinu zatvora, pa je presuda ukinuta

Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine ukinulo je 7. novembra 2025. prvostepenu presudu advokatici Vasviji Vidović kojom je bila osuđena na godinu zatvora zbog skrivanja dokaza. Presuda je ukinuta zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka, te je naložen ponovni pretres pred Apelacionim odjeljenjem. Obnovljeno suđenje je počelo sredinom decembra 2025. godine, a 12. januara 2026. planirano je iznošenje završnih riječi.

Vidović je početkom februara osuđena na godinu zatvora, jer je, kako je navedeno u optužnici, nakon što je 18. decembra 2023. došla u prostorije Državne agencije za istrage i zaštitu u Istočnom Sarajevu da bi zastupala suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca u svoju torbu sakrila njegov mobilni telefon, te pokušala da ga iznese iz zgrade.

U optužnici se navodi da je ona kao advokatica znala da telefoni trebaju biti privremeno oduzeti po naredbi suda, te da je bila svjesna svojih protivzakonitih radnji usmjerenih ka otežavanju dokazivanja krivičnog djela njenog tadašnjeg branjenika. Vidović je tada uhapšena, zajedno sa Debevcem i bivšim direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanom Mehmedagićem.

Hapšenja ministrica i dekana u akciji "Koverta"

U decembru 2025. istražitelji MUP-a KS uhapsili su dekana Stomatološkog fakulteta Muhameda Ajanovića i glavnu prosvjetnu inspektoricu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Dalilu Hakalović.

Ajanović se tereti da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem dok se Hakalović tereti da je počinila krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja koje su oboje osumnjičenih poduzimali kao saizvršioci.

Istragom su obuhvaćene i ministrica Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Adna Mesihović i pomoćnica ministrice Dženita Viteškić koje se terete za krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja.

"Predmet istrage Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo se odnosi na više radnji koje je poduzimao Muhamed Ajanović zajedno sa Dalilom Hakalović, Adnom Mesihović i Dženitom Viteškić, kako bi sebi osigurao nezakonito produženje mandata, zatim koristio svoje prijateljske veze sa Mesihović, Viteškić i Hakalović, kako bi preko njih osigurao donošenje potrebnih mišljenja i instrukcija od strane Ministarstva a koje su mu omogućavale neraspisivanje konkursa za izbor dekana i ostajanje na funkciji, sve do donošenja izmjena i dopuna Statuta Univerziteta u Sarajevu kojim bi mu se omogućile nove mandatne funkcije dekana", saopćeno je iz Tužilaštva KS.

Ovo je nastavak akcije "Koverta" u okviru koje su u aprilu 2025. uhapšene ministerica Mesihović i njena pomoćnica Viteškić.

Osumnjičene su za krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Tačnije, sumnjiče se za nezakonito zapošljavanje u ministarstvo.

U okviru iste akcije, također u aprilu prošle godine, uhapšena je i ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Enda Pavić Pečenković zbog sumnje na nezakonito zapošljavanje.

Tužilaštvo je tereti da je zajedno s Adnom Mesihović uz posredovanje Ibrahima Obhođaša pogodovala njegovoj sestri Berini Tabak kako bi omogućila njeno zaposlenje u Ministarstvo za rad.

Nenad Nešić pušten iz pritvora Vojkovići

Nenad Nešić, bivši ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, 16. maja 2025. godine je pušten iz pritvora u Vojkovićima, gdje je proveo prethodnih pet mjeseci.

Sud BiH je donio rješenje kojim se ukida pritvor Nenadu Nešiću, a umjesto toga određene su mu mjere zabrane - zabranu putovanja izvan BiH, obavezu redovnog javljanja nadležnim institucijama, zabranu kontakta i sastajanja s određenim osobama. Nešić je uhapšen krajem decembra 2024. godine u okviru akcije "Tunel 2", a zajedno s njim su tada uhapšeni i Mirko Pandurević, generalni direktor "Romanijaputeva", Srđan Mijatović, izvršni direktor za ekonomsko-finansijske poslove u "Putevima Republike Srpske", te jedan od zaposlenih u tom preduzeću, Mladen Čajić.

Tužilaštvo BiH ih sumnjiči za više teških krivičnih djela, uključujući udruživanje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotrebu službenog položaja i primanje mita. Istraga se, između ostalog, odnosi na nezakonite poslove s firmom "Legend" d.o.o., koja je navodno snabdijevala preduzeća abrazivnim materijalom po višestruko većim cijenama od tržišnih.

Nešić je u trenutku hapšenja obavljao funkciju ministra sigurnosti BiH, a ostavku na tu poziciju podnio je 23. januara 2025. godine.