Godina mraka: FBiH bez radnika, RS bez energije

Strukturalne slabosti sistema pretvorile su prošlu godinu u egzistencijalnu krizu za BiH. Kolaps elektroenergetskog sektora, kolonijalni model rudarenja, sporne koncesije i rast nezaposlenosti, najvidljiviji su simptomi.

Slom termoelektrana Ugljevik i Gacko nije bio iznenađenje, nego predvidljiv epilog višedecenijske nebrige i izostanka ozbiljnih investicija. Političke elite RS više su bile posvećene blokadama državnih institucija nego stabilnosti elektroenergetskog sistema. Operativni zastoji razotkrili su ne samo dotrajalost opreme, već i duboku zavisnost od uvoza električne energije, koja RS košta milione. Još donedavno, stabilna isporuka struje bila je jedan od ključnih aduta vlasti, a RS jedan od najvećih izvoznika električne energije u regionu.

Bez rizika, nema profita

Balast arbitražne presude i spor sa Slovenijom dodatno su opteretili ovaj sektor. Trećina proizvedene električne energije sada se preusmjerava nekadašnjem partneru iz bivše republike, sa kojim su prije rata zajedničkim sredstvima gradili RiTE Ugljevik, piše Deutsche Welle.

RiTE Ugljevik danas predstavlja idealan primjer kako se energetska politika u RS pretvorila u privatni biznis nekolicine ljudi, a ne instrument javnog interesa. Ruskom oligarhu je preko kompanije Komsar godinama ostavljena koncesija nad ključnim zemljištem i budućim kopovima, uz obećanja stotina miliona evra investicija. Realni rezultat su, međutim, rupa u bilansima i termoelektrana koja nema uglja ni za jednu smjenu.

"Do sada smo preuzeli 74 odsto Komsara. Gas – Res je sada vlasnik ovog dijela i na taj način je ovlašten da donosi odluke. Odluka će biti da se izvrši prenos koncesionog prava sa Komsara na Ugljevik. Na taj način će biti omogućeno korištenje eksploatacionog polja Ugljevik-Istok 2", rekao je resorni ministar Petar Đokić, sumirajući stanje u RiTe Ugljevik.

Žrtvovanje energetske sigurnosti

Umjesto da upravlja strateškim resursom, vlast je pristala na model u kojem javno preduzeće snosi rizik, a privatni partner izvlači profit. Ranije je između ruskog oligarha Rašida Serdarova i vlade RS dogovorena kupovina Komsara u ukupnom iznosu od 240 miliona maraka. Do sada je isplaćeno oko 180 miliona, a indikativno je da u budžetu za narednu godinu nije planirana isplata preostalog duga od 60 miliona maraka.

"U 2026. vjerovatno će računi za uvezenu struju opteretiti budžet. U tom slučaju, ili doći do pameti vlasti ili pobune građana, koji neće htjeti da prihvate toliku nesposobnost onih koji uspravljaju elektroenergetskim sistemom", kaže Pavlović.

Komsar je ogolio spregu vlasti, koncesija i partijskog kapitalizma. Vlada RS godinama je branila taj aranžman kao "strateško partnerstvo", iako je bilo jasno da se radi o klasičnom zarobljavanju javnog resursa. U tom okviru, Ugljevik nije samo tehnološki problem, već politički projekat u kojem se energetska sigurnost svjesno žrtvuje zbog interesa koncesionara bliskih vlastima.

Južna interkonekcija i rastuća nezaposlenost

U Federaciji BiH jedna od ključnih infrastrukturnih investicija – Južna gasna interkonekcija – godinama je stajala blokirana zbog političkog spora oko sjedišta kompanije koja bi upravljala projektom. Hrvatska strana insistirala je na novom preduzeću sa sjedištem u Hercegovini, dok stranke sa sjedištem u Sarajevu nisu odustajale od toga da posao preuzme postojeća kompanija BH-Gas.

Američko preuzimanje projekta praktično je presjeklo višegodišnju blokadu, ali više kao geostrateški manevar nego kao rezultat domaćeg konsenzusa. Sjedinjene Države nude razvoj gasovoda dužine do 170 kilometara i pristup LNG terminalu. Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković ocijenio je ponudu američke strane kao izuzetno povoljnu, uz otvoreno priznanje da se domaći akteri sami teško mogu dogovoriti.

"Možemo dobiti važnu ulogu u transportu gasa sa Krka prema drugim zemljama. Super ideja američke administracije i poznavajući njih mislim da ćemo sada upravo krenuti u realizaciju", rekao je Konaković, pojašnjavajući da bi američka kompanija po tom konceptu trebala dobiti koncesiju na period od 30 do 50 godina.

Dok Amerikanci nude rješenje za infrastrukturu, FBiH se istovremeno bori sa rastućom nezaposlenošću i odlaskom radne snage. Najnoviji podaci Poreske uprave Federacije BiH potvrđuju pad zaposlenosti za više od 10 hiljada radnih mjesta u ovoj godini.

"Ovaj trend je nažalost prisutan već par decenija unazad. U zadnje četiri godine odlaze radnici, ali raste zaposlenost. U 2025. godini odlaze radnici, ali pada broj zaposlenih", upozorava ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Više o ovome čitajte OVDJE.