Fra Niko Josić: U Srebrenici se desio pokušaj ubistva Boga u čovjeku

"Tokom najvećega kršćanskoga blagdana slavimo uskrsnuće gospodina našega Isusa Krista, odnosno Uskrs ili Vazam ili Vaskrs, kako mi volimo kazati. To je blagdan, odnosno svetkovina koja uistinu uznosi naš život i životu daje smisao. Upravo u ovome događaju uskrsnuća je punina našega kršćanskoga života, odnosno življenja", kaže fra Josić.

Poruke Uskrsa su, navodi, uvijek pozitivne, odnosno poruke koje daju čovjeku uistinu elan, smisao njegovoga postojanja, njegovoga žrtvovanja.

"Tako i u ovome blagdanu, nasuprot blagdanu, odnosno svetkovini rođenja Isusa Krista, odnosno Božiću, ovaj blagdan donosi sa sobom jednu vrstu buđenja. Jer je i ovaj blagdan vezan uz prirodne pojave. Nastalo nam je proljeće, kao buđenje života. Tako i ovaj blagdan Uskrsa u vjerskome smislu nekako budi čovjekov život, uozbiljuje ga i daje mu smisao uopće njegovoga djelovanja", pojašnjava fra Josić.

Vratiti bit svetkovanja svakoga praznika

Svakako da su vjernici katolici, ističe, sudionici sveukupnog društvenoga događanja. Tako isto, navodi fra Josić, i ovoga sve što se događa u našoj domovini Bosni i Hercegovini, odnosno društvu.

"Mi pokušavamo uvijek da i kroz, da tako kažemo, vjerske događaje ili vjerske blagdane, praznike, da nekako osmislimo život vjernika i osmislimo uopće život i djelovanje. Tako da ovaj Uskrs, dočekujemo ga u miru. Ali, nije toliko cilj nama da se ovaj vanjski mir, hajdemo kazati, uspostavi, koliko je nužno da čovjek posjeduje unutarnji mir. Ako to bogatstvo čovjek ima u sebi, ja ću još apostrofirati, ako vjernik ima u sebi taj unutarnji mir, dakako da je neminovno da će on i oko sebe i sa svim onim sa kojim se susreće, odnosno u onome društvu u kojemu živi pridonosit će kao takav i tom općem miru, kao odraz ovoga blagdana, odnosno svetkovine Uskrsa", stava je fra Josić. 

Sve mu se, navodi, više i više čini da se ne samo ovaj bladgan, ovaj vjerski događaj proslave Uskrsa nego i svi drugi vjerski blagdani "zloupotrebljavaju u svrhu konzumnoga, odnosno paradnoga".

Onda, kaže, možemo i sami uvidjeti da je to nekako skrenulo sa pravoga puta uopće proslave, odnosno doživljaja toga blagdana.

"Tako je nažalost sve više i više s obzirom na svetkovinu Uskrsa. Nekako mi se čini  da događaji uskrsnuća Isusa Krista zamjenjuju nekakvi tamo zečevi, jaja... nešto što je čovjeku možda fizički bliže, ali duhovno je dalje. I tu se gubi ta nit između i bit same proslave. Uistinu, sve više i više se to nama događa. Mi pokušavamo na različite načine i kao teolozi i kao svećenici, kao vjerski službenici, uistinu i kroz svoje propovijedi i kroz vjeronauk da nekako vratimo to iskonsko, pravu bit proslave uopće vjerskih događaja, odnosno vjerskih praznika", poručuje fra Josić. 

Svaki blagdan, svaka svetkovina vjerska, naglašava on, u sebi ima bit i sadržaj božijeg milosrđa, odnosno božije milosti na samoga čovjeka.

"Pa tako, ne samo na čovjeka kao osobu, nego i na sve gdje čovjek živi. Mi kažemo da je uskrsnuće, odnosno da je blagdan svetkovine uskrsnuća dogodila se, ne samo za čovjeka nego za sva stvorenja otkupljena tim. Tako i ovaj svijet u kojem živimo. Mi kažemo da je Bog sve stvorio i da Bog svojom milošću upravlja i vremenom i prostorom, pa i samim čovjekom. Ne u smislu da čovjeku oduzima ono bitno svojstvo da je on slobodan i da se čovjek slobodno opredjeljuje za Boga, odnosno u biti da svoj odnos prema Bogu gradi po pitanju vjere. Nego mi želimo, evo i kroz naše propovijedi, tumačenje Jevanđelja kroz vjeronauk da posvjestimo vjernicima, a i čitavome svijetu dakako vjernik ne živi sam na ovom svijetu nego uvijek je u kontaktu sa drugim, hajdemo kazati i drugačijima, i u smislu shvaćanja, prihvaćanja, gledanja na svijet, pa i u religioznom smislu. Pokušavamo da vratimo dotičnom, svojstvenom vjerniku, u ovom slučaju kršćaninu, odnosno katoliku, tu bit svetkovanja svakoga praznika", smatra fra Josić.

Čovjek se cijeni po onome što on ima, a ne onome što on jeste

U Uskrsu žele, ističe, da uistinu čovjek - vjernik stane na loptu svoga života.

"Želimo da uistinu sagleda svo svoje djelovanje, sve svoje postupke. Opet ćemo mi to uokviriti u onom vjerskom smislu gdje kažemo da čovjek djeluje mišlju, riječju i djelima, odnosno ono što on stvara. Evo da u tim trima dimenzijama čovjek vidi da sve što radi, da to što čini dobro, da je to božije djelovanje, odnosno božija milost, ali sve u svrhu unutarnjeg, a onda i vanjskog mira", poruka je fra Josića. 

Svaki praznik, svaka svetkovina, naglašava, nosi u sebi glavnu poruku, a to je mir.

"To je poruka i uskrsloga Krista. Kada se on objavljuje svojim učenicima, odnosno ovome svijetu, njegova je poruka uvijek - Mir vama. Samo smiren čovjek, samo čovjek koji ima mira, ali ne mira ovoga svijeta, nego mir koji daje Bog koji sve uzdržaje, može se raširiti u ovome svijetu koji je itekako u današnje vrijeme, u ovo vrijeme koje je kolebljivo, potreban. Prvenstveno božijega mira, a onda i mira među ljudima", navodi fra Josić. 

Naglašava da smo svjedoci sve većeg odlaska ljudi sa ovih prostora. Puno utječu na to, kaže on, ekonomski razlozi, ali bi se, dodaje, možda vratio na vjersko pitanje ili uticaj u svemu tome.

"Mislim da današnji vjernik sve manje i manje prihvaća požrtvovnost ili žrtvu. Odnosno sve više i više postajemo egoisti ili sebeljubci u tom smislu. To se može itekako odraziti i na jedan ljudski život, pa i kada je u pitanju i vjera. Vjera nas uvijek potiče da ništa se ne može postići, ni sreća, ni zadovoljstvo, ni ljubav, kako mi to kažemo, kao glavna krepost i odraz kršćanstva ne može se postići bez žrtve", stava je fra Josić.

Prema njegovim riječima, čovjek mora uvijek dati da bi očekivao povrat ili neku vrstu dobra.

"Mi, kada gledamo današnji ljudski život, prvenstveno to gledamo u smislu glagola imati, ne u smislu glagola da, ja jesam od glagola biti. Nego, sada se čovjek nekako cijeni po onome što on ima, a ne po onome što on jeste. Dakako da i u ovome smislu onda postavlja se i to pitanje ekonomskog ili fizičkog preživljavanja u smislu, ako ćemo prihvatiti što nam sve sadašnji svijet nudi. Rekli smo da je sve više i više konzumnosti kod nas prisutno, a sve manje i manje požrtvovnosti", cijeni fra Josić.

Kada sve to saberemo, onda uistinu možemo uvidjeti koji su razlozi zašto se događaju ovolike migracije, kaže fra Josić.

"Prvenstveno kažu da je to iz ekonomskih razloga. Ja bih pridodao tu i manjkavost duha, manjkavost požrtvovnosti. Sve naše vjere, zapravo religiozne crkve kod čovjeka naglašavaju ovu crtu ljubavi, požrtvovnosti da bi iz toga, hajdemo kazati, se dogodila dobrobit za dotičnog čovjeka, a onda i čitavog društva u kojem on živi", smatra fra Josić. 

Sadašnji državnici vladaju, a ne služe narodu 

Političari, ističe naš sagovornik, nemaju vlast nad narodom, odnosno nad državljanima određenog teritorija.

"Oni imaju službu. To je sasvim drugačije i drugačiji pogled. Ne treba niko ni nad kim vladati. Jer, onda se to suprotstavlja čovjekovoj biti da je čovjek slobodan. Nego svaka naša služba mora biti u službi drugoga. To se dobro vidi u ovom našem političkom stanju, našoj domovini BiH gdje uistinu mi kao mali ljudi u svemu ovome uviđamo da se nas prebacuje sada s jedne strane na drugu u svakom smislu riječi. I onda se tu normalno događaju nezadovoljstva, onda se tu događa nemir što je glavni pokretač inače života. Jer, kada kažemo mir, onda čovjek ima pravo na jedan solidan ljudski život koji uključuje pravo na posao, pravo na zaradu, pravo na život, pravo na mišljenje, pravo na stavove", zaključuje fra Josić.

Ako toga nema, ako svi državnici u svakom smislu te riječi ne budu u službi toga da priskrbe narodu ove sve glavne činjenice da bi normalno funkcionirao ljudski život, "imamo ovo što imamo".

"Jer, sadašnji državnici vladaju, a ne služe narodu, odnosno prostoru gdje dotični narod i živi. Dakle, opet ćemo se vratiti na bit čovjekovog postojanja. Ako i u političkom smislu je prisutan taj egoizam ili sebeljublje koje je najčešće izraženo u nacionalističkom odjeljku, ne u nacionalnom, onda ćemo imati ovakvo stanje još, ja ću se usuditi reći, zadugo. Ako uistinu ne shvatimo da je ovaj život i ovo vrijeme i ovaj prostor jedini koji nam je dao Bog da živimo. Ja drugoga nemam. Ja nemam drugoga vremena, nemam drugoga prostora, nego upravo ovo što mi je dragi Bog dao. I ja moram uistinu živjeti ovo vrijeme i ovaj prostor gdje se nalazim", poručio je fra Josić. 

Nijedna razdioba neće donijeti dobro rješenje u BiH 

Kao građanin Bosne i Hercegovine ima, kaže fra Josić, svoj stav o stvaranju nekih novih entiteta ili nekih novih političko-društvenih razdioba u svemu tome. 

"Ja ću se poslužiti jednom rečenicom koju je sam gospodin Isus Krist rekao i to je zapisano u Jevanđelju - Svako kraljevstvo razdijeljeno u sebi ne može opstati. Svaka razdioba jednoga bića ne može činiti, da tako kažem, jedinstvo toga bića. Pa tako isto s obzirom i na društvo. Dokle god mi budemo naglašavli te razlike, a ne budemo uzimali razlike kao neko bogatstvo koje obogaćuje, mi ćemo imati ovakvo stanje. Imat ćemo nepovjerenje jednih prema drugima. Ako ćemo u to ubaciti još unutar nacionalističkih pogleda, ako ćemo ubaciti unutra religiozno-fundamentalističke poglede, onda uistinu to nam neće dati ni jedan korak naprijed. Nego uvijek će nas vući nazad", smatra fra Josić.

Neće nam, ističe, dati ni da pogledamo u budućnost, a kamoli da se nadamo boljoj budućnosti.

"Ja bih reko da nas, izrazit ću se opet vjerskim riječnikom, grijeh uvijek poziva na prošlost. I on nas uvijek vuče unazad. A, nada, ljubav i vjera nas uvijek poziva na buduće, odnosno daje nam neku vrstu snage i elana. Uistinu i u vjerskom smislu da kažemo da će nam budući koraci biti bolji, da se eto i u smislu nade kao kreposti koja nam daje, osmišljava naš život da nam bude bolje. Dokle god budu razlike glavne, i dok god one budu, hajdemo kazati, nešto što je na prvom mjestu, a ne nešto što će nas obogaćivati, mi ćemo imati ovakav negativan, da tako kažem, odraz našega društva. Meni je uistinu žao, ali mislim da niti jedna razdioba u ovoj našoj domovini BiH, bila ona razdioba vjerskoga tipa, bila ona društvenoga tipa, ne može u ovome trenutku donijeti neko dobro rješenje za život našega društva, odnosno naše domovine BiH", poruka je fra Josića. 

U Srebrenici se desio pokušaj ubistva Boga u čovjeku

Fra Josić je govorio i o ratnim stradanjima u BiH, ali i tome da li se dovoljno radi na pomirenju među narodima.  

"Dakako da je naše društvo, odnosno naša domovina BiH dio sveukupnog svijeta. Dakako, na tu domovinu, odnosno naše društvo utiču i drugi pogledi i politički i društveni i ekonomski. Ono što se nažalost dogodilo na ovim područjima bivše nam države Jugoslavije odraz je nepovjerenja čovjeka u čovjeka. Ja ću se vratiti i progovoriti vjerskim riječnikom. Kaže Isus na jednom mjestu u Jevanđelju: 'Ako ste učinili nešto, bilo što, jednom od ovih najmanjih, meni ste učinili. Ako niste učinili jednom od ovih najmanjih, niste ni meni učinili.' Tako da imamo ovdje dvije razine. Imamo razinu činjenja i imamo razinu propusta. Nešto što smo mogli učiniti, ali nismo učinili", kaže fra Josić.

"Ako budemo nijekali i dalje, a to se nažalost događa, da niječemo život, pa i onim poginulim, nedužnim, a kamoli da niječemo život koji još i dan-danas žive, to nije dobro. Uzet ćemo u obzir i Srebrenicu i Vukovar u svemu tome. Ako uistinu ne priznamo svoja zlodjela, svoje pogreške, tu nema budućega dobroga života. Dakako, ja nisam za osudu u ovom smislu. To prepuštam dragom Bogu. Ali, u ovom smislu moramo priznati svoja djela. Da je to učinjeno i da to mora i treba biti opomena za buduća vremena da se to ne bi ponovilo. U Srebrenici se dogodio genocid u kojem je, ne samo ubijen čovjek, nego je tu bio pokušaj da se ubije i dragi Bog u čovjeku. Po Bibliji je čovjek stvoren na sliku i priliku dragoga Boga", poručio je fra Josić.

Smoći snage i oprostiti jedni drugima 

U tom smislu poziva, kako je rekao, "i sve one oštećene strane u ovom smislu, rodbinu, familiju tih ubijenih, da uistinu smognu snage da oproste ovima koji su to učinili nauštrb budućnosti".

"Pozivam i dalje i kao građanin ove naše domovine BiH i kao vjerski službenik da uistinu smognemo snage i jedni drugima oprostimo ono što je učinjeno, a na uštrb budućega vremena. I da budemo zajednički ujedinjeni u dobru, u smiraju, miru za buduća vremena, buduća pokoljenja koji će, nadam se, živjeti u boljem odnosu, odnosno vremenima, nego što smo nažalost mi živjeli ili živimo u ovom smislu", smatra fra Josić. 

Iskoristio je priliku da svim kršćanima čestita nastupajuću svetkovinu Uskrsa.

"Želim da ovaj Uskrs bude blagoslovljen i da nekako pokušamo da vratimo Uskrsu ono što njemu pripada, a to je da dopustimo da nas uistinu obuzme Duh božiji, mir božiji, dobrota božija, milost božija i tako obogaćeni jedni drugima pristupamo. Tek tako obogaćeni možemo pružati uistinu ono što je vrijedno za jednogoga čovjeka, odnosno za društvo i čovječanstvo u kojem mi živimo. Neka je svima sretan i blagoslovljen Uskrs", poručio je fra Niko Josić, gvardijan i župnik Franjevačkog samostana Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Dubravama kod Brčkog.