FOTO: Šta predstavlja šahovnica na hrvatskoj zastavi i zašto je bitno kojom bojom počinje

Popularni motiv hrvatske crveno-bijele šahovnice u upotrebi je još od 15. stoljeća.

Jedna od najstarijih slika grba kraljevine Hrvatske iz 1495. godine nalazi se u austrijskom gradu Innsbrucku.

Kasna legenda, vjerojatno iz 19. stoljeća, govori o tome kako je hrvatski kralj Držislav (spominje se i ime kralj Suronja), zarobljen od Mlečana, igrao šahovski meč u kojem mu je protivnik bio dužd Petar II. Orseolo. Dobio je sve tri partije i time zadobio slobodu, a po nekim verzijama i vlast nad dalmatinskim gradovima. Nakon toga je stavio šahovsku ploču u svoj grb.

Nakon što je Hrvatski sabor 29. oktobra 1918. raskinuo sve veze s Austrijom i Ugarskom, kao službeni hrvatski grb ustalila se šahovnica s prvim crvenim poljem, koja se održala i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. 

Grb s prvim crvenim poljem bio je službena državna oznaka i u Banovini Hrvatskoj, autonomnoj teritorijalnoj jedinici unutar Kraljevine Jugoslavije.

Međutim, Ante Pavelić i NDH su zakonom propisali da prvo polje na šahovnici mora biti bijele boje.

Grb s prvim bijelim poljem tako je, iako je kroz povijest bio čest i legitiman simbol Hrvatske, trajno postao ustaški emblem, koji je iz upotrebe uklonjen nakon što je NDH poražena. 

Za vrijeme SFRJ Hrvatska je koristila grb s prvim crvenim poljem uz dodatak petokrake, koji se nakon osamostaljenja očuvao i kao simbol Republike Hrvatske. 

Današnji grb Republike Hrvatske sastoji se od štita s crveno-bijelom šahovnicom i plavom krunom.

Šahovnica bez krune smatra se i simbolom hrvatskog naroda ma gdje živio te se često koristi i u Bosni i Hercegovini.