Europska sedmica testiranja i 1. decembar. Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a

Europskom sedmicom testiranja na HIV (European HIV-Hepatitis testing week) koordinira „HIV in Europe“, multinacionalna inicijativa Univerziteta u Kopenhagenu, pod pokroviteljstvom Evropske komisije, koji inače koordinira i više multinacionalnih cohort studija i naučnih istraživanja povezanih s HIV/AIDS-om.

Inicijativa je pokrenuta 2013. a od 2015. godine u u kampanju je uključeno i testiranje na hepatitise.

Ova inicijativa je podržana od strane UNAIDS-a i više od 30 međunarodnih organizacija, uključujući EACS (European AIDS Clinical Society), EATG (European AIDS Treatmen Group), ECDC (European Centre for Disease Prevention and Control), AAE (AIDS Action Europe) i World Hepatitis Alliance.

Tema European Testing Week je isticanje važnosti integriranog testiranja na HIV, hepatitis B, hepatitis C i spolno prenosive infekcije, kao i fokusiranje na ostale aktivnosti povećavanja svijesti i olakšanog pristupa testiranju i tretmanu, kao i naglašavanje značaja Evropske sedmice testiranja i njegovog slogana Testiraj. Tretiraj. Preveniraj. (Test.Treat.Prevent.)

Ciljevi Evropske sedmice testiranja na HIV i hepatitis

Cilj Europske sedmice testiranja je podizanje svijesti o koristima testiranja i spoznaje sopstvenog HIV i hepatitis statusa.

"Povećanje obima testiranja na HIV i hepatitis je imperativ za javno zdravstvo jer se na taj način smanjuje HIV i hepatitis morbiditet i mortalitet, smanjuje stepen transmisije HIV-a na neinficirane osobe. Povećana stopa testiranja na HIV i hepatitis, u kombinaciji s iniciranjem antiretrovirusne terapije (ART-a) i terapije za HVC nakon dijagnosticiranja, dovodi do smanjenja incidence ovih bolesti", istaknula je prim. dr Vesna Hadžiosmanović, spec. infektolog i predsjednica Udruženja HOPE za portal Radiosarajevo.ba.

Zašto je potrebna Evropska sedmica HIV i hepatitis testiranja?

Najmanje jedna četvrtina od 1,2 miliona ljudi koji žive s HIV-om u Evropi nisu svjesni da su HIV-pozitivni. Oko jedne polovine osoba koji žive s HIV-om, su dijagnosticirani u kasnom stadiju bolesti, što odgađa pristup tretmanu.

Osobe koje se ranije dijagnosticiraju i imaju pristup tretmanu mogu očekivati skoro isti kvalitetan i dug životni vijek kao i osobe koje nisu inficirane HIV-om.

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko 13,3 miliona osoba u Evropi žive s hepatitisom B; kod oko 20% do 30% inficiranih osoba će se razviti ciroza, insuficijencija jetre ili hepatocelularni karcinom.

Oko 15 miliona osoba u Evropi živi s hepatitisom C, a većina njih ostanene dijagnosticirana, dok samo mali broj inficiranih u Evropi prima tretman (3,5%).

Preko 90 posto osoba koji žive s hepatitisom C mogu biti izliječene u roku od 3 mjeseca. Uz preventivnu vakcinaciju i liječenje hepatitisa B i C može se postići cilj eliminiranja ovih bolesti koje uzrokuju karcinom jetre.

Ohrabrivanjem ljudi da spoznaju svoj HIV/hepatitis status što je moguće ranije, osobe koje žive s HIV-om i hepatitisom mogu imati dug i kvalitetan život uz tretman u ranom stadiju infekcije, a osobe s hepatitisom C mogu biti izliječene.

Zašto je testiranje važno?

Pravovremeno testiranje omogućuje ranu dijagnozu, uspješnije liječenje i smanjuje rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija i sprječava transmisiju infekcije. Danas je HIV hronična bolest, koja se uspješno liječi, što omogućuje dug i kvalitetan životni vijek, a hepatitis C je danas izlječiva bolest.

Kasne dijagnoze HIV-a i hepatitisa uzrokuju složeniji pristup lijećenju i skrbi što je skuplje za zdravstveni sistem. Kasne dijagnoze i odgođeni pristup liječenju najvažniji su faktori povezani s prenosom HIV-a i hepatitisa te prevencije povezanih bolesti i smrtnosti.

Na Svjetski dan AIDS-a, 1.decembra 2014. godine, gradonačelnici iz cijelog svijeta okupili su se u Parizu u Francuskoj, da bi potpisali deklaraciju o okončanju pandemije AIDS-a u svojim gradovima. Potpisivanjem Pariške deklaracije, gradonačelnici su se obavezali na ubrzavanje nastojanja i napora da u svojim gradovima zaustave pandemiju AIDS-a.

Deklaracijom je definisano postizanje ciljeva „95-95-95“ do kraja 2030.godine, što podrazumijeva da 95% ljudi koji žive sa HIV-om saznaju svoj HIV status, 95% ljudi koji znaju za svoj HIV pozitivan status bude na visokoaktivnoj antiretrovirusnoj terapiji, a 95% ljudi koji su na terapiji postignu nemjerljivu količinu virusa u krvi što praktično isključuje rizik prijenosa HIV-a.

Potpisujući Parišku deklaraciju, Grad Sarajevo je 4. maja 2020. godine zvanično pristupio globalnom pokretu „Fast-track cities“. Na taj način se Grad Sarajevo obavezalo da će ulagati maksimalne napore na podizanju svijesti o važnosti kontinuirane prevencije, da će ulagati napore u praćenju i ranom otkrivanju HIV-a i AIDS-a , jačati lokalni odgovor i tako doprinijeti okončanju AIDS epidemije do 2030. godine.

Grad Sarajevo je pristupilo zajednici gradova odgovornih lokalnih zajednica koji će provoditi Fast track inicijativu, i dati svoj doprinos u borbi protiv HIV-a i AIDS-a i dodatno povesti računa o zdravlju svojih građana. Time se Sarajevo svrstalo, rame uz rame, s velikim svjetskim gradovima poput Washingtona, Londona, Pariza, Berlina i još 500 većih i manjih gradova koji će uložiti dodatne napore u praćenju i ranom otkrivanju HIV-a, te nastojati pomoći oboljelim sugrađanima u okviru svojih mogućnosti.

"Povodom obilježavanja Evropske sedmice testiranja i 1. decembra, Svjetskog dana borbe protiv HIV-AIDS-a Udruženje građana za promociju zdravlja i prevenciju bolesti HOPE, formirano kao odraz potrebe za organizovanim djelovanjem u cilju prevencije ove bolesti u Bosni i Hercegovini, pod vodstvom iskusnih infektologa, eksperata u prevenciji i liječenju HIV-a i AIDS-a, te uz podršku nekoliko desetina članova udruženja iz razičitih sfera života u našoj zemlji, organizira u srijedu, 29. novembra od 12 sati na Trgu djece Sarajeva br. 1, ispred ARIA centra dobrovoljno, besplatno, anonimno savjetovanje i testiranje, koje imaju za cilj podizanje građanske svijesti i sprećavanje širenja ove bolesti", prim. dr Vesna Hadžiosmanović, spec. infektolog i predsjednica Udruženja HOPE za portal Radiosarajevo.ba.