Poruka iz EU je jasna: Nema europskog novca za projekte koji dugoročno vežu BiH za fosilna goriva

Dok se u Bosni i Hercegovini sve glasnije i jasnije govori o američkom interesu za ulaganja u gasnu infrastrukturu, poruka iz Brisela ostaje mirna, ali nedvosmislena: Europska unija neće finansirati projekte koji BiH dugoročno vežu za fosilna goriva.

To proizlazi iz odgovora koje je portal Radiosarajevo.ba dobio iz Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini, a koji jasno ukazuju da EU ostaje dosljedna svojoj energetskoj i klimatskoj strategiji, bez obzira na rastuće globalne energetske i geopolitičke pritiske.

"Energetska politika Europske unije temelji se na prelasku na čistu energiju i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine", naveli su iz Delegacije EU.

Naglašeno je da taj proces, osim što je ključan dio europskog puta, za BiH predstavlja i "značajnu priliku za modernizaciju energetskog sektora, privlačenje investicija i jačanje dugoročne energetske sigurnosti".

Interes američkih kompanija, među kojima se spominje i građevinski gigant Bechtel, vezan je za izgradnju Južne gasne interkonekcije. To je projekt koji bi omogućio dopremanje ukapljenog prirodnog gasa iz LNG terminala na Krk prema Bosni i Hercegovini.

Na domaćem terenu ovaj projekt se posmatra kao način diversifikacije snabdijevanja i smanjenja zavisnosti od ruskog gasa. Međutim, iz perspektive EU, pitanje nije u kratkoročnoj sigurnosti, već u dugoročnoj usklađenosti s klimatskim ciljevima.

"Finansijska podrška EU ne obuhvata projekte koji bi povećali dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima ili bili u suprotnosti s klimatskim ciljevima", naglasili su iz Delegacije.

Milioni za reforme, ne za fosilna goriva

Europska unija trenutno nudi Bosni i Hercegovini značajnu finansijsku podršku kroz Plan rasta i Reformsku agendu, ali pod jasno definisanim uslovima. Fokus je na obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti i digitalizaciji.

"U zamjenu za napredak u ostvarivanju reformskih koraka, uključujući i energetsku tranziciju, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti do 976,5 miliona eura", poručeno je iz Delegacije EU za portal Radiosarajevo.ba.

Drugim riječima, europski novac je dostupan, ali samo za projekte koji BiH približavaju zelenoj tranziciji, a ne one koji produžavaju životni vijek infrastrukture zasnovane na gasu, nafti ili uglju.

Uz finansijske podsticaje, EU uvodi i nove mehanizme koji će direktno utjecati na zemlje izvan Unije, uključujući BiH. Jedan od njih je Mehanizam za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM).

"Kako se CBAM bude postepeno uvodio, proizvodnja s visokim udjelom ugljika suočit će se s dodatnim troškovima prilikom izvoza u EU", upozoravaju iz Delegacije.

Ulaganje u čistu energiju

Dodaju da će, želi li zadržati konkurentnost, BiH morati smanjivati emisije i ulagati u čistiju energiju. U tom smislu, energetska tranzicija prestaje biti isključivo ekološko pitanje i postaje ekonomska nužnost. EU, iako trenutno i dalje uvozi gas, uključujući i američki, dugoročno nastoji smanjiti zavisnost od uvoza i graditi energetski sistem zasnovan na vlastitim obnovljivim resursima.

I tu se Bosna i Hercegovina nalazi između dvije realnosti: potrebe da osigura stabilno i diverzifikovano snabdijevanje energijom, i obaveze da se uskladi s europskim klimatskim i energetskim politikama. Gas se u Briselu i dalje posmatra kao tranzitno gorivo, prihvatljivije je od uglja, ali s ograničenim rokom trajanja.