Eksperti o posljedicama rudarenja litijuma za BiH i Srbiju: Nestat će 450 vrsta biljaka i životinja!

Dok se širom Republike Srbije dižu protesti protiv rudarenja litijuma, a vlasti u Bosni i Hercegovini "glasno" šute, eminentni stručnjaci iz regije dižu svoj glas.

Jedan takav primjer jeste naučni rad na temu: "Primjeri destruktivne rudarske prakse i osvrt na projekt 'Jadar' u Srbiji" objavljen u naučnom časopisu Acta geographica Bosniae et Herzegovinae br. 21 u izdanju Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini na adresi geoubih.ba, čiji glavni i odgovorni urednik je akademik Muriz Spahić, naš ugledni stručnjak u oblasti hidrologije.

Naučni tim čine stručnjaci sa Šumarskog fakulteta, Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (IHTM), te član Advokatske kancelarije "Sreten Đorđević", Beograd. Tim predvodi prof.dr. Ratko Ristić, koji već nekoliko godina upozorava na katastrofalne posljedice rudarednja litijuma kako za Republiku Srbiju, tako  i za našu Bosnu i Hercegovinu. Osim profesora Ristića, u timu su još bili Dragana Đorđević, Luka Đorđević, Ivan Malušević, Siniša Polovina, Boris Radić i Vukašin Milčanović.

Teške posljedice po zdravlje

U radu se podsjeća da je Evropska Komisija u okviru Direktive o kritičnim mineralnim resursima (Critical Raw Materials Act, EU, 2023/0079) usvojila prijedlog mjera u cilјu sigurnog, diversifikovanog, dostupnog i održivog snabdijevanja kritičnim mineralnim resursima, s prevashodnim cilјem smanjenja zavisnosti od Kine.

Nјihovo istraživanje i prerada, ukazuje se, dovode do teške destrukcije i zagađenja svih medijuma životne sredine, često sa teškim posljedicama po javno zdravlјe lokalnih zajednica.

"Uprkos tome, Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije izdalo je gotovo 200 istražnih prava stranim privatnim, rudarskim kompanijama, uglavnom iz Velike Britanije, Australije i Kanade. Predmet istražnih prava je 535.966 ha, odnosno, šest posto teritorije Srbije, a aktivnosti na realizaciji ovih projekata su delimično ili potpuno skrivene od očiju javnosti", navodi se u radu.

Paradigma ovakvog pristupa jeste projekt "Jadar" kompanije "Rio Tinto", odnosno, lokalne filijale "Rio Sava Exploration" d.o.o. Beograd, ali razvijaju se i brojni drugi projekti... Naročito dosadašnji međunarodni renome kompanije "Rio Tinto" ne uliva povjerenje po pitanju sigurnosti proizvodnih procesa, zaštite životne sredine i tretmana radnika, ističe se.

Kako je upozoreno, ugroženo je oko 450 vrsta bilјaka i životinja, od čega 145 zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta!

Također, trajno bi bila kompromitirana planirana turistička destinacija "Podrinje-Jadar" (predviđena Prostornim planom Srbije), predio izuzetnih odlika "Tršić-Tronoša", više od 50 objekata arheološke, historijske i kulturne vrijednosti, od neolita do danas. Istovremeno, zemlјišni potencijal u dolini Jadra i Rađevini (10 sela) iznosi oko 4.821 ha, sa mogućim godišnjim prihodom od 81,96 miliona eura, odnosno, 17.000 EUR/ha, umesto sadašnjih 1.500-2.000 EUR/ha, uz odgovarajuće podsticaje države. Pored tradicionalne proizvodnje žitarica i povrća, pojavili su se proizvođači borovnice sa prinosom od 10-14 t/ha (cijena 5 EUR/kg, na dan 05.06.2024., s prihodom 50.000-70.000 EUR/ha), i maline sa prinosom 6-10 t/ha (cijena 3,0 EUR/kg, na dan 05.06.2024., sa prihodom 18.000-30.000 EUR/ha). Zastuplјena je proizvodnja velikih količina prvoklasnog meda (cijena: 10 EUR/kg) i oraha (cijena: 12 EUR/kg).

Zbog svega ovog grupa vrhunskih stručnjaka sa Univerziteta u Beogradu (Biološki fakultet, Institut za biološka istraživanja "Siniša Stanković"; Institut za multidisciplinarna istraživanja), Nišu (Biološki fakultet) i Prirodnjačkog muzeja iznijela je sljedeći stav:

"Zbog očekivanih ireverzibilnih (nepovratnih) promjena u pojedinim ekosistemima, kao i rizika od značajnog ugrožavanja živog svijeta Jadra, Drine i nizvodnih vodotokova, optimalna i osnovna mjera za sprječavanje negativnih posledica na stanje biodiverziteta na ovom području je odustajanje od planirane eksploatacije i prerade minerala jadarita (Krizmanić et al., 2021)", navode autori.

Nјihov iskaz je utoliko vrjedniji jer su radili istraživanja i analizu za potrebe lokalne filijale "Rio Sava Exploration" d.o.o. Beograd

Neokolonijalni tretman

Invazivni rudarski projekti, zaključuju eksperti iz različitih oblasti, nemaju ekonomsko, ekološko, socijalno niti moralno opravdanje, jer odražavaju koncept neokolonijalnog tretmana Srbije i Bosne i Hercegovine.

"Nejasna je korist koju država može imati od ovakvih projekata, pored tako masivne degradacije prostora i trajnog rizika po zdravlјe i bezbjednost stanovništva. Invazivni rudarski projekti nemaju ekonomsko, ekološko, socijalno niti moralno opravdanje, jer odražavaju koncept neokolonijalnog tretmana Srbije i Bosne i Hercegovine. Rudarstvo na Balkanu treba podržati samo kroz projekte kojima se zadovolјavaju jasni nacionalni interesi, nikako glad za profitom privatnih kompanija, stranih ili domaćih. Uočava se prećutna saglasnost vlasti u Srbiji i BiH za realizaciju brojnih rudarskih projekata, uglavnom za potrebe stranih, privatnih kompanija. Investitori angažuju medijske kuće, 'nezavisne' eksperte koji nemaju ni formalno ni neformalno obrazovanje da se bave  problemima degradacije prostora i zaštite životne sredine, kao i visoko pozicionirane pojedince u vladama i na univerzitetima, kako bi se projektima osigurao 'legitimitet' i socijalna prihvatlјivost", upozoravaju eksperti.

Taj "matriks"...

Istovremeno, vrši se omalovažavanje i medijska agresija na pojedince iz akademske zajednice koji su se argumentirano izjasnili protiv štetnih rudarskih projekata, uz stalan pritisak na lokalno stanovništvo da proda imovinu ili obustavi iskazivanje nezadovolјstva.

"Ovim se pojačava nezadovolјstvo, strah i osjećaj beznađa, poslije čega se rađa lјutnja i odlučnost za borbu do kraja. Primjetna je promjena senzibiliteta zajednica u ugroženim područjima, koje su organizirale brojne proteste, tribine, predavanja, i razgovore sa stručnjacima. Egzistencijalna drama lјudi koji ne daju svoje njive, šume, livade, kuće i groblјa inspirira podršku pisaca, sportista, glumaca, akademika, studenata, srednjoškolaca, vjerskih službenika, profesora univerziteta, novinara, policajaca, značajnih ličnosti i običnih lјudi. Na Balkanu se uspostavio nov senzibilitet i samosvijest naroda koji jednostavno neće više da trpi košmare zagađenja, bahate eksproprijacije i nekritičko veličanje 'njihovih investitorskih visosti'", konstatiraju autori.

Činjenica je da predstavnici interesnih grupa sjede u Vladama, ministarstvima, javnim preduzećima i privatnim kompanijama.

"Taj "matriks" pojedinaca bez ideološkog i moralnog sidrišta, vođen jedino pohlepom i nekontroliranim nagonom za sticanjem, djeluje pod parolom "društvenog razvoja, povećanja bruto nacionalnog dohotka i zapošlјavanja", tretirajući dijelove teritorije kao pustinju, bez ikakve milosti i obzira za narod koji tamo živi. Interesno udruženi sa stranim i domaćim korporacijama, djeluju pojedinci bliski vladajućim strankama. Te socijalno-partijske metamorfoze, nepoznate u prirodi, porodile su kastu bogatih i oholih koji se običnom čovjeku obraćaju isklјučivo radi sopstvene političke promocije, što može dovesti do generiranja narodnog nezadovolјstva koje bi se razlilo ulicama i institucijama. Krajnje je vrijeme da briga za očuvanje životne sredine i javnog zdravlјa postane idejna vodilјa čitavog društva i osnov rada svih političkih struktura, udruženja građana i pojedinaca", zaključuju eksperti.