Intervju | Edin Forto o digitalizaciji, cestama i željeznicama u BiH

Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Edin Forto jedan je od najaktivnijih ministara u Vijeću ministara BiH, a ekipa portala Radiosarajevo.ba razgovarala je s ministrom Fortom o svim projektima koji su urađeni u prvoj godini njegovog mandata, ali i šta je u planu za narednu godinu. 

O digitalizaciji, putevima, autocestama, željeznicama i drugim važnim temama ministar Edin Forto govori otvoreno za naš portal. 

Radiosarajevo.ba: Ministre Forto, prije svega, kako bi ocijenili Vašu prvu godinu na mjestu ministra prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine? 

Edin Forto: Dvije su dimenzije. Jedna je politička, a to je uporno pokušavanje da se stvari kreću naprijed, uprkos ogromnim razlikama koje imamo s našim koalicijskim partnerima. Prije svega mislim na svoju poziciju unutar 'Trojke', te s jedne strane SNSD-a i njihovih partnera iz entiteta RS, i HDZ-a. Očigledno je da ne vidimo državu na isti način i očigledno je da bi se ovaj brod kretao naprijed, da ne bi ušao u blokade kao u prethodnom mandatu, da se ipak mora stalno voditi razgovor. To stalno vođenje razgovora nekad je i teško i naporno, puno je neslaganja, ali važno je da se brod kreće naprijed. Nije puno usvojiti 12 zakona, ali ako uporedite s prethodnim mandatom gdje su uradili jedan zakon godišnje, to je ipak 12 puta efikasnije nego prije. To je opet daleko od onoga što nama treba.

Operativno, i ono što se sam resor bavi, mislim da sam vratio u javnost zanimanje za nekoliko stvari. Prije svega za digitalizaciju, gdje BiH jako kaska za ostatkom i regije, a pogotovo Europe. Tu su i željeznice kao sljedeći talas infrastukturnih ulaganja koji treba da se desi u Bosni i Hercegovini, i nadam se da hoće. Zatim i javni servis, koji je jedan od 14 prioriteta o kojem niko nije pričao donedavno. Nadam se da sam malo pomogao da se ta tema digne na nivo na koji je jednak kao kada se priča o Ustavnom sudu. Stabilna i normalna država mora imati stabilan i normalan javni servis. Dosada nije tako tretirano kao taj neki europski prioritet, i na kraju ta europska priča, za koju sam jedan od glavnih zagovornika, koliko god to teško bilo, koliko god Europa bila licemjerna i koliko god svako gledao samo svoj interes kao neke države u EU, mi moramo gledati svoj interes a naš interes je pristupanje Europskoj uniji, koliko god ona šarolika i teška bila. 

Radiosarajevo.ba: Mnogo fokusa ste stavili na digitalizaciju. Pokrenut je projekat digitalnog identiteta, odnosno 'e-Identitet', ali to nije sve. Šta nas još može očekivati u narednom periodu? 

Edin Forto: Zatekao sam resor u situaciji u kojoj smo jedina država na Zapadnom Balkanu koja nije pristupila projektu Digitalne Europe, koji je europski projekat preko kojeg se mogu povući značajna sredstva za projekte u digitalizaciji. Ja ću vam reći da je BiH jedina zemlja u regiji koja je povukla ravno 0 eura za digitalizaciju. Naša država, u prethodnih 15 godina, je naučila da gradi autoceste i još neke druge infrastukturne stvari, kao i da povuče neka sredstva iz Europske unije. To su sredstva koja potiču države da ulažu u infrastukturu i u uvezivanje, što je jako dobro. Kad se napravi 100 miliona KM ulaganja na nekom koridoru, nekih 20-30 miliona KM su bespovratna sredstva koja čine te projekte jako uspješnim i brzim, i sa nekim boljim povratom. U digitalizaciji - nula eura. Nije bilo interesa.

Najbrže ispregovarani ugovor s Europskom komisijom za pristupanje projektu Digitalna Europa uradila je Crna Gora za sedam mjeseci. Mi smo to ispregovarali za dva i pol mjeseca. To mi je bio fokus jer sam to imao kao zatečeno stanje. U ovom trenutku, mi smo to završili, a Europska komisija je to spremna da potpiše. Trenutno radimo na pribavljanju mišljenja iz raznih institucija, u skladu sa zakonom, prije nego što to stavim na Vijeće ministara kao naš međunarodni ugovor. Ovo samo navodim primjer 'Digitalne Europe' kao nešto što je zatečeno stanje - odsustvo interesa za digitalizaciju. Prije 10 godina BiH je dobila infrastukturu preko naših ličnih karata u IDDEEA-i, koja je naša državna agencija koja upravlja našim ličnim podacima. Napravljena je infrastuktura, u smislu servera i tehnologije, da se aktivira digitalni identitet, ali iz nekog razloga to nikada nije urađeno. IDDEEA je u proteklom periodu tretirana kao štamparija. To je dakle mjesto gdje se čuvaju podaci i štampaju lične karte, vozačke dozvole, pasoši i registarske tablice. Mislim da mi možemo puno više od toga i mi smo strateški, kad smo ulazili u ovu vladu, prije svega Naša stranka i ja, prepoznali važnost IDDEEA-e u polju digitalizacije i tražili smo od kandidata za direktora da nam prezentira put u digitalno društvo a ne u dodatno štampanje onoga što se već radi.

Zbog toga smo neke iskorake i napravili, posebno kad smo objavili 'rat' CIPS-u i u aktiviranju digitalnog identiteta, nažalost 10 godina nakon što je to tehnologija omogućila. Više niti jedan nivo vlasti nema izgovora, da kaže 'ne možete nam pristupiti i ne možete elektronski pristupiti programe, projekte, javne pozive i za dokumenta'. Nema izgovora. Sada svaka državna institucija može razviti svoje web servise kojima će građani pristupiti digitalno. Na tome također radimo s vladom KS, koja će uskoro imati u proceduri zakon o e-Upravi KS, koji će naložiti svima koji su u vlasništvu kantona da moraju prihvatiti digitalni pristup. Tome dodajte ovo što smo uradili s digitalnim identitetom prema građanima, mislim da je 2024. godina kada trebamo krenuti. 

Radiosarajevo.ba: Poznato je da je Bosna i Hercegovina zemlja starijih ljudi. Mnogi još nisu na tehnološkom nivou da 'pohvataju' sve prednosti promjena koje Vi spominjete. Kako vidite tranziciju u tom smislu, te hoće li postojati alternativa ovim promjenama koje se spominju? 

Edin Forto: Pošto smo mi posljednji u Europi što se tiče digitalizacije, ne treba izmišljati toplu vodu. Samo ćemo raditi ono što su radili oni koji su u tome uspješni. Nemoguće je odmah ukinuti papir, ali kada počnete nuditi alternativu i to zagovarati, onda sve više i više ljudi počne da koristi i to postane generacijska stvar. Svi oni koji su protiv toga polako odlaze, a sve ove nove generacije koje ulaze u sistem polako počinju da koriste. Nakon nekoliko godina sve je veći i veći procenat korisnika tih usluga. Sve države to rade na taj način i tako ćemo to raditi i mi. Potrebno je dosta promocije, edukacije i zagovaranja, ali najvažnije je da se krene. Sada samo treba da nas isprate još neki drugi nivoi vlasti, a mi ćemo svima pomoći.

Radiosarajevo.ba: Spomenuli ste digitalni identitet. Imate li ideju koliko ljudi se prijavilo na ovaj servis od pokretanja?

Edin Forto: Dat ćemo još malo vremena i roka. Ono što je nama tu prepreka je činjenica da još se ne nude servisi koji bi se mogli koristiti. Onog trenutka kada otvorimo neke servise, makar jedan jedini proces u Kantonu Sarajevo, koji je prvi preuzeo korake, recimo da se registruje ili preregistruje udruženje u Ministarstvu pravde KS, i samo da kažemo 'to više ne morate raditi, idite po svoj digitalni identitet, potpišite i pošaljite nam to digitalno', tada ćemo početi da radimo statistike i pratimo. 

Radiosarajevo.ba: Poznato je da ste 'objavili rat CIPS-u'. Gdje se, takoreći, nalazimo u tom procesu? 

Edin Forto: Sve je veći i veći broj ustanova koje su se, nakon našeg apela, javile CIPS-u. IDDEEA ima svoj zakon, i u skladu s tim može omogućiti pristup podacima. koji moraju biti zaštićeni na najvećem nivou, na zakonit način. Tako recimo cijeli kanton može preko MUP-a doći do podataka. IDDEEA se preko MUP-a linkuje na siguran način, pa onda preko svojih servisa može dalje pružiti svoju uslugu. Trenutno radimo da se usluga pusti prema svim bankama u FBiH. Sada se radi na softveru koji će na zakonit način omogućiti Agenciji za bankarstvo da pristupi podacima u IDDEEA-i, i da onda klijenti koji dolaze u banku ne moraju nositi te papire. Tako ćemo jedno po jedno - uskoro ćemo sjedati s telekomima, s elektroprivredama, sa svima.

Neke općine su već krenule same od sebe. Svi su pozvani, i samo treba da počnu to da koriste. Evo, recimo, znam da u Zavodu za penzijsko/invalidsko osiguranje FBiH već pokreću projekat gdje će biti obustavljeno traženje CIPS-a, jer će se oni povezati na ovaj način na koji sam govorio. Ja pričam kolokvijalnim jezikom jer ja nisam ekspert u digitalizaciji, ali znam da želim da ukinem taj papir i to ćemo i uraditi. 

Radiosarajevo.ba: Veliki fokus tokom Vašeg mandata stavljen je na željeznice. Šta kažete na posao koji je urađen u prethodnom periodu, te šta je u planu za narednih godinu dana? 

Edin Forto: Tu smo također zatekli situaciju da ni građani, ali ni političari, nisu svjesni kakva je situacija te koliko je bitna za uvezivanje BiH s regionom i s ostatkom Europe u narednom periodu. Jako su daleko otišle sve zemlje u regiji, a pogotovo zemlje u EU, u ulaganju u željeznice, što zbog privrednog toka, što zbog putničkog saobraćaja i svih koristi koje ima društvo iz zelenih razloga. Jako je bitno da sva politika i svi građani prihvate da je to sljedeći talas ulaganja u infrastukturu. Zatekao sam situaciju da niko nije svjestan da imamo regulatorni odbor za željeznice koji je dio mog ministarstva, imamo državnu željezničku korporaciju koju formiraju dva entiteta, imamo dvije željezničke firme od kojih je jedna u procesu reorganizacije, a druga je u procesu revitalizacije. Imamo, također, resorna ministarstva koja imaju neke svoje planove, i sve te institucije moramo okupiti na jedno mjesto i zadati ritam šta ćemo raditi u narednom periodu u oba entiteta. Mi smo baš prije nekoliko dana imali prvi sastanak gdje su sve ove institucije bile na jednom mjestu u jednoj sobi, što je nevjerovatno. Onda smo zadali ritam, u smislu fokusiranja.

Stavit ćemo fokus, osim koridora Vc koji je već bio u fokusu i prethodnih vlada, na rekonstrukciju pruge Sarajevo prema Čapljini, određeni dijelovi rekonstrukcije pruge na području RS-a, u dijelu željezničkog koridora Vc, te hoćemo da napravimo jedan međunarodni koridor koji je već uključen na proširenu kor mrežu europskih koridora, a to je pruga Doboj-Tuzla-Zvornik, koja se dalje nastavlja na Srbiju.

S druge strane, Srbija je već pokrenula aktivnosti. Na toj pruzi nema struje i ona se treba rekonstruisati na način da puno brže idu vozovi. Kada to postignemo, što može biti za četiri godine, povećat ćemo ekonomsku aktivnost u našoj najjačoj industrijskoj zoni, a to je Tuzla koja je naslonjena dalje na Srbiju prema Loznici i Rumi i dalje prema Beogradu. Ako ne mislimo da nam to treba, onda ja ne znam šta ovoj državi treba. Ono što smo mi svi iz navedenih institucija zaključili jeste da nam taj projekat treba i da ćemo s tim krenuti. Ja se nadam da ćemo u narednih godinu dana krenuti u elektrifikaciju ovog dijela pruge. Radi se o dijelu pruge Doboj-Tuzla-Zvornik, uključujući dio u RS-u, ali i krak prema Brčkom, dakle Tuzla-Brčko. Ako krene elektrifikacija u ovom periodu, onda će biti samo pitanje vremena kada ćemo krenuti u punu rekonstrukciju. 

Radiosarajevo.ba: Govorili ste mnogo o Srbiji, ali šta je sa željezničkom povezanošću Bosne i Hercegovine i Hrvatske? 

Edin Forto: Naša pruga prema Hrvatskoj može proći prema Šamcu i Bosanskom Novom. Na zajedničkoj sjednici vlada BiH i Hrvatske u Zagrebu, ja sam kandidovao temu ponovnog uspostavljanja putničkog saobraćaja Sarajevo-Zagreb, što bi išlo preko Banja Luke, te rekonstrukciju i revitalizaciju unske pruge, koja je sagrađana i puštena u rad netom prije rata, 1991. godine. Tada je bila među najboljim prugama u Europi - potpuno je elektrificirana, postoji mogućnost daljinskog upravljanja, te neke zemlje koje su važne članice EU tada nisu mogle sanjati takvu prugu. Mi se suštinski još uvijek borimo da imamo ono što smo imali. Zajedno s ministrom prometa Hrvatske Butkovićem pokrećemo, a sada u martu će biti sastanak radne grupe, izradu projekta revitalizacije unske pruge. To je na naš zahtjev i Hrvatska, nakon početnog oklijevanja, sada su odlučili da i oni to žele. Jako mi je drago da će se to desiti. To je sve priprema za još jedan projekat u narednom periodu. 

Radiosarajevo.ba: Još jedan važan segment Vašeg resora su putevi i autoputevi. Šta da očekujemo u narednom periodu što se tiče izgradnje puteva? 

Edin Forto: BiH je u prethodnih 15 godina naučila graditi autocestu. Entiteti grade i autoputeve i željeznice - takva im je ustavna nadležnost. Mogu reći da su oni to naučili, te znaju kako promijeniti prostorne planove, uraditi projektnu dokumenaciju, raspisati tender i povući bespovratna sredstva iz EU kako bi finansirali i izveli to. To sve znamo. Sada je potrebno da završimo koridor Vc koji je već u ugovaračkom smisli pri kraju, govoreći o osnovnom koridoru Vc, i tu više se nema šta pregovarati. Ostao je još tunel Prenj da se ugovori, a prema sjeveru je sve već ugovoreno. Ono što nama treba u narednom periodu jeste da vidimo šta je potrebno naredno da se uradi.

Vječno je glavno pitanje povezivanje glavnih gradova. Ja mislim da je najvažnije da se Sarajevo poveže s Podgoricom, jer ako ste se ikada vozili tim putem, sigurno je da ste osjetili stid. Mene je stid kada se vozim tom cestom, a znam da je svima tako. To je najbliža međunarodna veza dva glavna grada u regiji. Jaka bruka sa naše strane i bilo koga ko je stajao i gledao kako ta cesta stoji mu je na čast. Ono što mi moramo uraditi je otkočiti projekat Sarajevo-Podgorica, bilo da se radi o ovoj najgoroj dionici Foča-Sćepan Polje, ili da se radi o dionici koja prolazi kroz Sarajevo, Istočno Sarajevo, i dalje Trnovo prema Foči. Moramo raditi na tim projektima.

Što se tiče povezivanja s Beogradom, dva su projekta. Jedan je brza cesta Sarajevo-Višegrad-Vardište, a drugi projekat je autocesta koja bi, po ovom što je dosada zacrtano, trebala ići od Žepča prema Tuzli, te od Tuzle sjeverno prema Brčkom, a onda da ide na istok prema Bijeljini prema autoputu koji je već došao do ovog grada iz Srbije. Sa ta dva pravca BiH će biti potpuno uvezana sa Srbijom, a Sarajevo će na dva načina biti uvezano s Beogradom.

Po meni prioritet je da se deblokira Tuzla, koja je iz misterioznih razloga, potpuno blokirana i izolovana kao regija, i željezničkom i putničkom infrastrukturom. Neko je to negdje odlučio da tako bude, a mi to moramo sada razbiti. Ako krenemo od Tuzle prema Brčkom s autocestom, ja mislim da već radimo deblokadu, a onda se to uklapa u povezivanje Sarajeva i Beograda, te također željeznički - Tuzla prema Brčkom kroz željeznicu, i ovo što sam već govorio, kroz Lukavac i Gračanicu prema Doboju, i na istok prema Zvorniku i Srbiji. Kada to završimo, možemo reći da smo deblokirali Tuzlu. Ona je trenutno u blokadi. Put Sarajevo-Tuzla, magistralni, je simbol posljeratne bošnjačke politike. Ta cesta je simbol bošnjačke vizije poslije rata. Nevjerovatno je da ova dva grada imaju takvu vezu - neko je odlučio da to tako bude. 

Radiosarajevo.ba: Još jedan grad, odnosno regija, koji se može nazvati izolovanim u ovom smislu je Bihać, odnosno cijeli Unsko-sanski kanton. Da li je u planu izgradnja puta koja bi bolje povezala USK s ostatkom Bosne i Hercegovine?

Edin Forto: Postoje već neki planovi za brzu cestu kroz srednju Bosnu, to jeste Lašvanska brza cesta i dalje prema Jajcu i Krajini. Ona se kreće presporo. Ja sam već pokrenuo neke aktivnosti u Europskoj komisiji da probamo dodati i taj dio od srednje Bosne prema Krajini, da i taj dio bude također međunarodni koridor. To bi izrazito olakšalo finansiranje takvog projekta. Zašto je bitno biti na Europskoj mreži koridora? Onda međunarodne finansijske institucije puno lakše daju sredstva i bespovratna sredstva. To je nešto što do sada nije bio fokus za prethodne politike.

Nekako se išlo improvizovano i išlo se mic po mic. Stalno je bilo obećanje, ali nije bilo velikog iskoraka. Ja se nadam da ćemo u narednom periodu imati taj iskorak. Ono što se u međuvremenu treba uraditi je povezivanje same Krajine unutar sebe, što je veliki izazov. Mislim da je krajnje vrijeme za puno bolji magistralni put ili brzu cestu između Bihaća, Kladuše, Cazina, Bosanske Krupe, od Sane prema Banjoj Luci i Prijedoru, od Sane prema autocestama koje su već sagrađene. To sve mora krenuti čim prije. 

Radiosarajevo.ba: Kada završite svoj mandat na mjestu ministra prometa i komunikacija, kako želite da Vas pamte građani Bosne i Hercegovine? 

Edin Forto: Ja sam došao iz privatnog sektora u politiku, i to iz građevinskog sektora prije svega. Najljepše za bilo koga koji dolazi iz takve pozadine je da ostavi iza sebe nešto što je vidljivo. U KS sam kao premijer insistirao na tome, pa sada vidimo pomake - nove tramvaje, trolejbuse, rekonstruisanu prugu. Tada smo započeli procese gdje vidimo plodove. Pruga prema Hrasnici je također nešto što je vidljivo.

Mi ćemo moći reći da smo sagradili prugu od Ilidže do Hrasnice o kojoj se priča 40 godina. Takve stvari želim i ovdje da ostavim. Ako ostavimo funkcionalan digitalni identitet što će ljudima biti opipljivo, ako sagradimo most na Šćepan Polju, a trebalo bi ga zakopati ove godine ako sve bude kako smo planirali, to je također opipljiv napredak. Jedino što je lako mjerljivo je ono što je vidljivo i opipljivo i volio bih da idemo u tom pravcu.