Dossier zločinca: Ko je bio krvnik Ratko Mladić?

Ratko Mladić, nekadašnji komandant takozvane Vojske RS (VRS) umro je u 84. godini. Njegovo ime ostalo je neraskidivo povezano s nekim od najtežih ratnih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini, uključujući genocid u Srebrenici i opsadu Sarajeva.

Ratko Mladić je rođen 1943. godine u selu Božanovići kod Kalinovika. Vojnu akademiju u Beogradu završio je 1965. godine, nakon čega je služio kao oficir JNA u Makedoniji, na Kosovu i u Hrvatskoj. Tokom 1991. godine postavljen je za komandanta Devetog korpusa JNA u Kninu, a 1992. godine postao je komandant Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu.

U maju 1992. godine preuzeo je funkciju komandanta takozvane Vojske RS, na kojoj je ostao do 1996. godine. Pod njegovom komandom odvijale su se operacije širom Bosne i Hercegovine, uključujući kampanju progona nesrpskog stanovništva, opsadu Sarajeva i napad na zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija Srebrenicu.

Govoreći pred Skupštinom srpskog naroda u BiH u maju 1992. godine, kada je imenovan na čelo VRS-a, Mladić je izrekao i jednu od svojih najpoznatijih izjava, u kojoj je upozorio poslanike da bi nasilno razdvajanje Srba od Muslimana i Hrvata, kao proklamovani ratni cilj, predstavljalo 'genocid'.

"Mi ne možemo očistiti, niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu… Pa, to je… to neće… Ja ne znam kako će gospodin (Radovan) Karadžić i gospodin (Momčilo) Krajišnik objasniti svijetu. To je, ljudi, genocid", kazao je Mladić.

Genocid u Srebrenici i opsada Sarajeva

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju utvrdio je da je Mladić odgovoran za genocid, progon, ubistva, teror nad civilnim stanovništvom Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Posebno mjesto u njegovoj ratnoj biografiji zauzima genocid u Srebrenici u julu 1995. godine. Nakon pada zaštićene zone, više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je u masovnim egzekucijama, dok su desetine hiljada žena, djece i starijih protjerane.

Mladić je bio prisutan u Srebrenici i Potočarima, a njegove snage provele su operaciju koja je rezultirala masovnim ubistvima i prisilnim premještanjem stanovništva.

Bio je odgovoran i za snage koje su tokom više od tri godine opsade Sarajeva granatirale i snajperski djelovale po gradu. U opsadi Sarajeva ubijeno je više od 10.000 građana, među kojima oko 1.600 djece.

Presuda i skrivanje

Prva optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine. Nakon završetka rata skrivao se godinama, najprije u Bosni i Hercegovini, a potom u Srbiji.

Za njim je trajala jedna od najdužih potraga za ratnim zločincima. Njegova porodica je čak 2010. godine zatražila da bude proglašen mrtvim, navodeći da je teško bolestan i da s njim dugo nisu imali kontakt.

Ipak, 26. maja 2011. godine pronađen je u selu Lazarevo kod Zrenjanina, gdje se skrivao pod imenom Milorad Komadić.

Kada su ga policajci pronašli, prema svjedočenju tadašnjeg tužioca za ratne zločine Vladimira Vukčevića, Mladić je rekao:

"Ja sam onaj kojeg tražite. Ja sam Ratko Mladić".

Srbija ga je nekoliko dana kasnije izručila Haškom tribunalu.

Doživotna kazna

Suđenje u Haagu počelo je 2012. godine, a trajalo je godinama. U novembru 2017. godine Mladić je proglašen krivim po deset od ukupno 11 tačaka optužnice i osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Presudom je proglašen krivim za genocid, progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nečovječna djela, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce. Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične tribunale 2021. godine potvrdilo je doživotnu kaznu.

Mladić je do kraja postupaka negirao odgovornost za zločine i tvrdio da je 'branio svoj narod'.

Ratni put počeo u Hrvatskoj

Iako je najpoznatiji po zločinima počinjenim u BiH, Mladić je svoju ratnu karijeru tokom raspada Jugoslavije započeo u Hrvatskoj, kao komandant Kninskog korpusa JNA.

Njegove snage učestvovale su u napadima na područja Dalmacije, uključujući Kijevo, Vrliku, Šibenik i Zadar. Hrvatski sud ga je 1992. godine u odsustvu osudio na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina u Kijevu i Vrlici.

Ipak, najveći dio njegove ratne odgovornosti vezan je za Bosnu i Hercegovinu, gdje je kao komandant takozvane Vojske RS bio jedan od ključnih aktera politike i vojnih operacija koje su rezultirale masovnim stradanjima, progonom i ubistvima civila.