Domazet: Neozbiljno da Vlada FBiH predlaže zakon bez procjene njegovih efekata

Osnovni problem vladinog prijedloga izmjena Zakona o dohodak je njegova neizvijesnost u smislu da u ovom slučaju javnosti nije ponuđen izračun makroekonomskih efekata koji će prouzročiti ovo zakonsko rješenje, kazao je u razogoru za Radiosarajevo.ba  ugledni univerzitetski profesor i doktor ekonomskih nauka Anto Domazet.

Ipak prema njegovom mišljenju radi se o relativno dobrom zakonskom rješenju.

Nakon što je zakon predstavljen uslijedile su žestoke rekacije poslodavaca, sindikata, penzionera, Zavoda PIO/MIO, kao i predstavnika IT industrije koja zapošljava na hiljade ljudi u Federaciji.

„Osnovna intencija ovog zakona jeste da se rasterete obaveze iz osnova plaća i rad učini jeftinijim. Na tu polaznu osnovu se povezuje intencija da se sva osnovna primanja koja su radnici imali bez oporezivanja uključe u plaću. To znači da bi topli obrok, regres, prijevoz sada činili osnov plaće na koji se plaćaju doprinosi i porez na dohodak. To bi trebalo otvoriti osnov za snižavanje poreza“, pojasnio je za Radiosarajevo.ba Domazet.

Dodao je da vladin prijedlog također sadrži i povećanje nivoa neoporezovanog dohodka na 800 KM.

„To znači da će plaće koje su niže od 800 KM biti manje oporezovane i time se otvara prostor za povećanje plaća. Te mjere iz zakona su izuzetno značajne za položaj radnika. Bila bi relativno i veća penzijska osnovica jer bi sva primanja bila u obliku plaća. Naravno radnici se moraju dalje boriti za rast plaća, ali ne samo preko smanjenja poreza“, smatra Domazet.

Prema Vladinom prijedlogu zakona o porezu na dohodak, sve plaće do 800 KM neto bit će oslobođene plaćanja poreza na dohodak, a plaće iznad 800 KM imat će jednu jedinu stopu od 13 posto, umjesto dosadašnjih 10 posto.

Najveći nedostatak 

Prema riječima profesora Domazeta, stopa od 13 posto je najvjerovatnije rezultat ovako visoke neoporezovane plaće.

„Ipak najveći nedostatak je to što nema jasnih proračuna makroekonomskih efekata. U obrazloženju zakona koji je težak preko tri milijarde KM morala bi da bude simulacija njegovih efekata, da se objasni zašto je poreska stopa 13 posto. Postoji sumnja da to nije realna stopa, pogotovo što se dodatno uvodi oporezivanje dividendi i dobitaka na kapital, kao i igara na sreću. Ti novi porezi će stvoriti nove prihode za državu, dakle Vlada FBiH uopće nije uzela u obzir ove efekte. To je neoprostivo i vrlo neozbiljan pristup ovako složenom problemu“, naglasio je Domazet.

Domazet kaže da se ovdje realno postavlja pitanje zašto poreska stopa ne bi ostala na 10 posto.

„Postavlja se i pitanje zašto nema i progresije u prijedlogu Vlade FBiH. Tačnije izvjesna blaga progresija oporezivanja postoji. Tako bi onaj ko ima plaću 1.000 KM plaćao porez od 13 posto na 200 KM što čini 26 KM ili 2,6 posto neto primanja. Onaj ko ima plaću 2.500 KM plaća porez na 1.700 KM po stopi od 13 posto što daje 221 KM poreza ili oko 9 posto neto plaće. Dakle, viša plaća, veći relativni udio poreza na dohodak. A pravi socijaldemokratski potez je zahtijevati da se stope poreza na dohodak iz rada i kapitala izjednače, tj. da i dividende budu oporezivane sa 13%. A kada je riječ o progresivnom oporezivanju, onda bi pravu progresiju trebalo usmjeriti ka progresivnom oporezivanju dividendi. Jer nije isto primati plaću od 3.000 KM i progresivno je oporezivati i uzimati dividende od 5 milona KM i njih oporezivati bez ikakve progresije, samo sa 10 posto“, zaključio je u razogovru za Radiosarajevo.ba  ugledni ugledni univerzitetski profesor i doktor ekonomskih nauka AntoDomazet.

IT sektor

BIT Alijansa, organizacija koja okuplja 60 najvećih kompanija iz oblasti informacionih tehnologija koje zapošljavaju više od 3.000 visokokvalificiranih osoba uložila je amandman u Federalnom parlamentu.

U članu 17. prijedloga Zakona o doprinosima traže da se izuzmu radnici zaposleni u IT industriji kojima se isplaćuje mjesečna plata u visini iznad prosječne neto plate u Federaciji BiH.

„Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, za radnike zaposlene u IT industriji kojima seisplaćuje mjesečna plata u visini iznad prosječne neto plate u Federaciji BiH, mjesečna osnovica za obračun doprinosa predstavlja iznos neto plate isplaćene u periodu od šest mjeseci prije stupanja na snagu ovog zakona, pod uslovom da je neto plata povećana u visini od 15 do 20 posto u odnosu na iznos prosječne neto plate isplaćene tom radniku u periodu od šest mjeseci prije stupanja na snagu ovog zakona. U svakoj narednoj godini osnovica ostaje ista, osim za slučaj dodatnog povećanja neto plate kada će osnovica predstavljati iznos od 90 posto prosječne neto plate isplaćene u posljednjih šest mjeseci prethodne godine, s tim što dodatno povećanje prosječne neto plate isplaćene može biti maksimalno 20 posto u odnosu na prethodnu godinu. postojeći stav (10) postaje stav (11)“, stoji u amandmanu.

Navode da visokokvalificirana radna mjesta u IT industriji u ovom trenutku u Federaciji BiH predstavljaju najdeficitarnija visokokvalifikovana zanimanja, te istovremeno radna mjesta koja generišu najveći prihod po jednom zaposleniku u ukupnoj industriji BiH.

„Jedan radnik na ovim zanimanjima generiše 96.288 KM prihoda godišnje. IT sektor u FBiH već je dostigao nivo plata za ključne visokokvalificirane radnike, kakav imaju i konkurentske industrije u zemljama regiona, pa čak i šire. Drugim riječima konkurentnost IT sektora FBiH u globalnim okvirima bi u narednih nekoliko godina mogla doći u pitanje, jer ključna prednost ovih kompanija na globalnom nivou jeste visokokvalificirana radna snaga. To bi dovelo do stagniranja daljnjeg razvoja, a moguće i značajnog pada jer bi visokokvalificirani radnici mogli odlučiti da u sve većem broju napuštaju FBiH i odlaze u druge države gdje vrlo lako mogu dobiti zaposlenje i veće plate u odnosu na nivo plata koji bi imali u FBiH. Kompanije iz ovog razloga konstantno podižu iznose plate za ove radnike, ali s obzirom na visoke nominalne iznose tih plata i visoke stope doprinosa, to predstavlja sve veći trošak koji utiče na konkurentnost domaćih IT kompanija“, obrazložili su.

Okvirne procjene pokazuju da jedan senior software developer svojim odlaskom iz BiH prouzrokuje direktnu i indirektnu štetu od četiri miliona KM. Ta šteta se, kažu, ogleda u propaloj investiciji, tj. u uloženim sredstvima za njegovu edukaciju koja se procjenjuju na 200.000 KM, oportunitetnim troškovima koji se procjenjuju na 1.800.000 KM za sljedećih 10 godina. Iskusni IT kadar koji je napustio zemlju samo u posljednjih 12 mjeseci nanio je štetu bh. privredi od više od 300 miliona KM, kažu u BIT ALijansi.

Američka trgovačka komora

Američka trgovačka komora AmCham BiH podržala je amandman BIT Alijanse na prijedlog Zakona o doprinosima FBiH te smatra da je ovo pitanje od strateškog značaja, kako za IT sektor u BiH tako i za cjelokupni razvoj ekonomije i društva uopće.

U dopisu Parlamentu FBiH ističu da smatraju da je neophodna državna intervencija u Zakonu o doprinosima FBiH radi poboljšanja uslova rada te sprečavanja odlaska visokokvalificirane radne snage iz BiH, pogotovo u segmentu ekspandirajućih i konkuretnih industrija.

 Iz AmChama navode da podržavaju amandman, jer kompanijama okupljenim u njihovom članstvu od enormnog značaja je stabilan i održiv razvoj IT sektora, s obzirom na to da ovaj sektor predstavlja jedan od ključnih pokretača evropske ekonomije.

"Odlazak visokokvalificarne radne snage koja stvara dodatni prihod za BiH kroz softverske proizvode i usluge dodanom vrijednošću, vjerujemo da će unazaditi strateški razvoj cijele BiH", kaže se u dopisu.