Depresija kod djece: Kako prepoznati i liječiti ovo stanje

Psihologinja i psihoterapeutkinja mr. sci. Nermina Vehabović-Rudež nam priča da adolescencija kao razvojni period jeste zahtjevna, ali i da mnogi mladi ljudi uspijevaju uspostaviti ravnotežu između strahova koji su uobičajeni za ovo razdoblje i dobrih prijateljstava, uspjeha u školi, brojnih aktivnosti, te razvoja snažnog osjećaja vlastitog identiteta.

"Povremena loša raspoloženja i burne emocionalne reakcije su normalni dio adolescencije, ali depresija je nešto drugačije. Depresija je poremećaj kada depresivni simptomi imaju negativne posljedice na svakodnevno funkcionisanje djeteta/mlade osobe kao što je učenje, rad, društveni život, funkcionisanje u porodici", pojašnjava nam Vehabović-Rudež.

Kako nam kaže, simptomi depresije kod djece i mladih mogu biti različiti od simptoma depresije kod odraslih.

"Najkarakterističniji simptomi na osnovu kojih roditelji mogu prepoznati da li je njihove dijete u stanju depresije su: uočljive promjene navika jedenja i spavanja, neobjašnjivo ili neuobičajeno žestoko, nasilno ili buntovno ponašanje, povlačenje od porodice i prijatelja, gubitak interesa za aktivnosti, ustrajna dosada i/ili teškoće koncentracije, osjećaj bezvrijednosti i krivnje, gubitak entuzijazma i motivacije, umor ili gubitak energije, neobjašnjiv pad u kvaliteti školskog rada, bježanje od kuće i slični“, naglašava Vehabović-Rudež.

Ona savjetuje roditeljima da prije svega ulažu u svoj odnos s djecom, posebno u ranim godinama, da provode kvalitetno vrijeme, da budu jasni i dosljedni u odgojnim metodama, da uče dijete izraziti emotivna stanja, da podržavaju svoje dijete i pomažu mu da otkrije svoje potencijale...

"Ovo su najbolje preventivne mjere. Kada dijete dođe u tešku životnu situaciju, a ako ima dobar odnos s roditeljima onda će lakše i proći kroz tu situaciju“ ističe Vehabović-Rudež.

Naša sagovornica dodaje da ako roditelj primijeti depresivne simptome kod djeteta trebaju uraditi sljedeće:

• ne odugovlačiti s poduzimanjem prvog koraka
• razgovarati s djetetom o tome što je roditelj primijetio u njegovoj  promjeni ponašanja
• ne odustajati ako dijete negira poteškoće
• razgovarati o ponašanju djeteta u školi s njegovim nastavnicima
• razgovarati s ljekarom, a potom s dječijim ili adolescenskim psihologom i psihijatrom
• ne odustajati od djeteta
• ne ismijavati njegove poteškoće niti ga kritikovati 

Mladi ljudi su po svojim karakteristikama znatiželjni i žele da sve probaju i iskušaju, pa tako i loše izazove koji "vrebaju" iz okoline, ali ako imaju dobru podršku i dobre odnose s roditeljima i nastavnicima, uglavnom te izazove brzo će prevazići.

Na kraju, psihologinja Nermina Vehabović-Rudež poručuje roditeljima da manje paničare i traže instant rješenja za poteškoće koje uoče kod djeteta, a više da slušaju šta im djeca govore, da provode kvalitetno vrijeme s njima, te da rade zajedno neke od aktivnosti u kući i van kuće.