Danas je Dan bijelih traka, dan sjećanja na ubijene Prijedorčane

Podsjećanja radi, simbolika bijelih traka dolazi od 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru, putem lokalnog radija, naredile nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i bosanskih Hrvata s teritorije općine Prijedor.

Istraživačko-dokumentacijski centar (IDC) navodi da je u periodu od 1991. do 1995. ubijeno ili nestalo 5209 građana Prijedora - 4093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata. Popis koji je 2013. proveden u našoj zemlji pokazao je srazmjer prijedorskog užasa - 1991. godine, prema popisu, u ovom su gradu živjela 112.543 stanovnika, a 2013. ih je bilo 89.397.

U Prijedoru je tokom popisa 1991. zabilježeno da ima 49.351 bošnjačkih stanovnika, a 2013. ih je bilo 29.034. Hrvata je te 1991. bilo 6316, a prema posljednjem popisu, u Prijedoru ih živi 1762. Kad je riječ o Srbima, njih je 1991. bilo 47.581, dok ih je 2013. u Prijedoru živjelo 55.895...

102 ruže za 102 ubijene djece

Danas će se prijedorskim žrtvama odati počast u Banjoj Luci, u Sarajevu, u Zagrebu, Sisku i Varaždinu, u Stockholmu i Oslu, Chicagu, Rotterdamu...

Brojne članice ženskih udruženja iz Sarajeva, Bijeljine, Banje Luke, Višegrada...otputovat će u Prijedor, gdje će građani prošetati do trga Zorana Karlice (nekad Centralni trg u Prijedoru) noseći 102 ruže za 102 ubijene djece.

Edin Ramulić, predsjednik Fondacije za izgradnju kulture sjećanja, za BIRN je kazao da Dan bijelih traka obilježava ratno stradanje, ali ukazuje i na današnje diskriminacije: “Nažalost, te nevidljive bijele trake i danas nesrbi nose u ovom gradu, na način da se diskriminiraju kroz razne forme, a jedna od onih koju smo mi prepoznali kao najbolniju je to što se porodicama ubijene djece onemugućava da se u samom gradu podigne spomenik na kojem će stajati imena te ubijene djece, a radi se o 102 mališana.”. Njegovo mišljenje dijeli i Goran Zorić iz Inicijative “Jer me se tiče”, koji je poručio kako je njihov utisak da grad, predstavnici lokalnih vlasti, još uvijek koriste izgovore kako se taj spomenik ne bi izgradio.

Fikret Bačić, predstavnik roditelja ubijene djece Grada Prijedora i jedan od nosioca organizacije Bijelih traka u Prijedoru, poručio je kako ove godine imaju i instalaciju od 102 peškirića izvezena na platnu za 102 djece, sa imenom i prezimenom svakog ubijenog djeteta i godinom rođenja:

"Mi ne izostavljamo nikoga"

Nisu u pitanju samo bošnjačka djeca, ima i hrvatske i srpske djece. Mi ne izostavljamo nikoga. Idemo ka budućnosti, a ne vraćanju unazad u '90-e godine što čine gradske vlasti."

Mi sve vas pozivamo da i ovog 31. maja stavite bijelu traku oko nadlaktice lijeve ruke i odate počast svima koji su ubijeni tokom etničkog čišćenja Prijedora.