"Dan ružičastih majica": Kome prijaviti vršnjačko nasilje u BiH?

Kantonalna javna ustanova "Porodično savjetovalište" će u srijedu, 28. februara 2024. godine u saradnji s OŠ "Osman Nuri Hadžić", OŠ "Ćamil Sijarić" i OŠ "Skender Kulenović" obilježiti Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja poznat i kao "Dan ružičastih majica".

U Bosni i Hercegovini se Pink Shirt Day obilježava od 2016. godine, a, cilj ove aktivnosti je podizanje svijesti šire društvene zajednice o važnosti naglašavanja i promoviranja ovog datuma koji simbolizira borbu protiv vršnjačkog nasilja. 

Direktor KJU Porodično Savjetovalište Osman Šaljo za portal Radiosarajevo.ba govorio je o detaljima ove akcije.

"Očekujemo između 700 i 800 učenika. Sudjelovat će đaci od petog do devetog razreda iz tri škole koje su lokacijski najbliže - 'Osman Nuri Hadžić', 'Skender Kulenović' i 'Ćamil Sijarić'. Glavno okupljanje je u školi 'Skender Kulenović' koja je na sredini između te dvije škole u 11.30 sati.

Moramo spomenuti i Ministarstvo obrazovanja, oni iz godine u godinu daju na značaju ovom datumu i ove godine se desilo da se čak čitav mjesec na tu temu obilježavaju Dani ružičastih majica, tj. prevencija vršnjačkog nasilja.

Međutim, koncept Porodičnog savjetovališta je općenito da se podiže kod društva svijest o značaju ove teme i na ovaj način ćemo mirnom šetnjom ukazati na neke prolaznike, na same roditelje učenika, svi će biti upoznati s tim, uključujući i veliki broj đaka, da nam je jako bitna ova tema i da je prevencija vršnjačkog nasilja nešto čim se Porodično bavi već dugi niz godina", pojasnio je naš sagovornik.

Kako navodi Osman Šaljo cilj ove akcije je podizanje svijesti društva o problemu vršnjačkog nasilja.

"Šetnjom želimo doprinijeti podizanju svijesti društva i važno je podvuči da mi ne sugerišemo da su uvijek djeca kriva za nedolično ponašanje, nerijetko imamo situaciju da roditelji nekad ne koriste odgojne stilove dolične za djecu, tako da i pored toga što ćemo mi đacima uvijek predavati, bitni su nam i sami roditelji", rekao je Šaljo.

Zanimalo nas je kome se djeca mogu obratiti u slučaju da trpe vršnjačko nasilje, naš sagovornik je podvukao da je Škola uvijek prva adresa.

"Nakon smrti Denisa Mrnjavca oformljen je Kantonalni tim za prevenciju maloljetničke delikvencije, on je stvarno polučio rezultate i mi smo kao Ustanova dio tog tima. Taj tim se sastaje barem jednom mjesečno na općinskom nivou i svaki mjesec je druga škola domaćin. Tim čine škole, zatim policija, Centri za mentalno zdravlje i Centar za socijalni rad, s tim što su podinstitucije pri Centru Odgojno i Porodično savjetovalište.

Tim napravi individualni plan brige i zaista se onda ocijeni gdje bi bilo najbolje slati porodicu, dijete na procjenu, obično bude postupak da djeca koja su počinila nasilje i pretrpjela nasilje budu upućena na procjenu u Centar za mentalno zdravlje, zatim u većini slučajeva Porodično radi s kompletnom porodicom. Prva adresa je uvijek škola, škola ili policija. Naravno ako su bili ozljede odmah se vrši i zdravstveni pregled", dodaje direktor Porodičnog savjetovališta.

Nažalost, osim onih koji vrše nasilje, veliki problem u današnjem društvu čine i posmatrači, istakao je naš sagovornik.

"Mi recimo dugi niz godina provodimo kontinuirano preventivne aktivnosti, ali od prošle godine smo započeli jedan zaseban program koji se zove 'Vršnjačko nasilje, ne u mojoj školi', to je pilot program koji se implementira prvu godinu u školi 'Osman Nuri Hadžić'.

Oni su na dobrovoljnoj osnovi pristali da mi tokom čitave godine kroz 13 tema razgovaramo, ne samo s učenicima već i roditeljima te djece i profesionalcima. Uvidjeli smo da i pored kontinuiranog rada opet imamo slučajeve vršnjačkog nasilja, ne kao ranije, ne u tolikoj mjeri jer je zaista saradnja polučila rezultate, ali ono što smo mi uvidjeli jeste da mi imamo u posljednje vrijeme problem posmatrača.

Djeca će se sukobiti, međutim, nekako smo ranije uvijek imali da neko stane u zaštitu, da razdvoji djecu, da utiče na tu dječicu da to ne rade, a sad smo u situaciji da djeca čak to i snimaju. Nosimo se sa skroz novom pojavom, to je internet, moramo biti svjesni toga da puno više moramo ulagati u prevenciju. Dakle, veliki su problem posmatrači koji su tu u funkciji pomagača, u ovom slučaju snimaju i slikaju", dodao je naš sagovornik.

Osman Šaljo osvrnuo se i na statistike Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajeva koje pokazuju da je vršnjačko nasilje u padu u Kantonu Sarajevo.

"Statistički podaci o broju slučajeva vršnjačkog nasilja dostupni su na stranici MUP-a Kantona Sarajevo, recimo u periodu od smrti Denisa Mrnjavca - 1.500 je bilo na godišnjem nivou slučajeva vršnjačkog nasilja, a, MUP KS nedavno je izašao s podatkom koji je obuhvatao 2023. godinu i pokazao da je to spalo na 50 slučajeva maloljetničke delikvencije i samog vršnjačkog nasilja. Tako da i ti podaci pokazuju da se jako puno radi na preventivnim aktivnostima, ono što je nekad mana što primarna prevencija nije vidljiva odmah, ona poluči rezultate nakon nekoliko godina kontinuiranog rada. Naravno, tome u prilog su išle i zakonske odredbe: mjere upozorenja, sudska upozorenja, upozorenja policije. Jako puno je urađeno na tim sekundarnim preventivnim mjerama da bi se od početka nekog nasilja zaista radilo s njim, da ne bude povratnik u vršenju nasilja", podcrtao je Osman Šaljo.

Na kraju smo pitali našeg sagovornika šta bi poručio roditeljima.

"Dragi roditelji, razgovarajte sa svojom djecom, i sam sam roditelj, često prebacujemo svu odgovornost na školu. Škola je samo dio odgoja našeg djeteta, mi trebamo što više raditi s njima. U Porodičnom savjetujemo kad ljudi dolaze da rješavaju porodične odnose da je najbitnije da dovoljno vremena provode sa svojom porodicom. Čim vi provodite vrijeme s vašom djecom, vi ćete utjecati na njihov život. Provodite vrijeme s djecom, utičite nekim svojim pozitivnim primjerima na njihov odgoj, naravno razgovarajte, steknite uvijek povjerenje svog djeteta, mi smo najviše uključeni u odgoj svoje djece. Institucije obrazovanja su tu da samo modeliraju unutar škole, mi smo ključni u njihovom odgoju", zaključio je naš sagovornik.