Budžeti puni, narod sve siromašniji | Mehmedović: "Vrijeme je da se novac vrati građanima"

Politička stranka Naprijed BiH pozvala je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, entitetske vlade i Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) BiH da dodatne prihode ostvarene od indirektnih poreza u 2026. godini izdvoje na poseban račun i usmjere direktno građanima.

Prijedlog podrazumijeva dodjelu jednokratnih vaučera u iznosu od 200 KM za svako domaćinstvo u Bosni i Hercegovini, a sredstva bi, prema zamisli predlagača, bila namijenjena prvenstveno za plaćanje komunalnih usluga i režijskih troškova.

Predsjednik stranke 'Naprijed BiH' Šemsudin Mehmedović u izjavi za portal Radiosarajevo.ba kaže da je inicijativa proizašla iz činjenice da prihodi na jedinstvenom računu BiH rastu paralelno s rastom troškova života građana.

Drastično povećanje troškova života

"Prihodi na jedinstveni račun BiH rastu zbog drastičnog povećanja troškova života, posebno cijena goriva. Aktuelna vlast odbila je smanjiti akcize kako bi makar djelimično ublažila udar na građane nakon poskupljenja goriva. Danas imamo više od 250 miliona maraka dodatnih prihoda koji su, praktično, došli iz džepova građana i završili u budžetima kojima upravlja politika", govori Mehmedović za portal Radiosarajevo.ba.

Prema njegovim riječima, najmanje što vlasti mogu učiniti jeste da dio tog novca vrate građanima koji su ga, kroz veće cijene roba i usluga, i uplatili.

Mehmedović smatra da bi idealno rješenje bilo usmjeravanje sredstava u razvojne projekte, infrastrukturu, privredu i nova radna mjesta, ali tvrdi da dosadašnja praksa ne ulijeva povjerenje da će građani od tog novca imati direktnu korist.

"Kada bismo imali efikasne vlade i lokalne vlasti, najbolje bi bilo ulagati u dugoročne projekte od kojih bi korist imali svi građani. Međutim, iskustvo pokazuje da se takva sredstva često potroše bez vidljivih efekata za obične ljude", naveo je.

Plan raspodjele novca

Iz Naprijed BiH ističu da bi višak prihoda od indirektnih poreza trebalo izdvojiti na poseban podračun, nakon čega bi nadležne institucije, u saradnji s entitetskim vlastima, trebale pripremiti operativni plan za distribuciju vaučera svim domaćinstvima u zemlji.

Prema ranijim procjenama stranke, za isplatu vaučera od 200 KM za oko 1,15 miliona domaćinstava bilo bi potrebno približno 231 milion KM, što je manje od dodatnih prihoda koje je UIO BiH prikupila u prvih pet mjeseci ove godine.

"Država ima mehanizme i institucije koje mogu provesti ovakvu mjeru. Ako ne znaju kako, onda bi trebali prepustiti odgovornost onima koji znaju i žele raditi u interesu građana. I onda će vidjeti kako se od više od deset milijardi maraka koliko legne na jedinstveni račun države svake godine može napraviti moderna, efikasna i država ugodna za život", zaključio je Mehmedović.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da prijedlog stranke Naprijed BiH treba posmatrati prije svega kao reakciju na činjenicu da prihodi od indirektnih poreza rastu znatno brže od životnog standarda građana.

Građani siromašniji, država bogatija

Čavalić u izjavi za Radiosarajevo.ba ističe da su povećani prihodi od PDV-a i drugih indirektnih poreza posljedica inflatornih kretanja, zbog kojih građani realno raspolažu s manje novca, dok država ostvaruje veće budžetske prihode.

"Ovu inicijativu prije svega shvatam kao određeni pritisak na fiskalnu realnost da imamo izuzetan rast prihoda od indirektnih poreza na potrošnju, što je direktna posljedica inflacije. Građani su relativno siromašniji, a država relativno bogatija", ocijenio je Čavalić.

Ipak, smatra da bi realizacija ovakvog prijedloga u praksi bila veoma zahtjevna.

Izazovi realizacije ovakve inicijative

"Već smo imali slične političke inicijative, poput prijedloga za privremeno ukidanje akciza na gorivo, koje nisu dobile potrebnu podršku. Osim političkih prepreka, postoje i ozbiljni administrativni izazovi kada je riječ o provođenju ovakve mjere", istakao je.

Prema njegovim riječima, prijedlog Naprijed BiH ne bi trebalo olako odbaciti jer se naslanja na koncepte o kojima se već duže vrijeme raspravlja u ekonomskoj teoriji, poput univerzalnog osnovnog dohotka ili tzv. negativnog poreza.

Čavalić pojašnjava da je jedna od prednosti ovakvih modela upravo izbjegavanje posrednika između države i građana.

"U klasičnom sistemu porezni obveznici izdvajaju sredstva kako bi država pomogla onima kojima je pomoć potrebna. Međutim, u praksi se često pojavljuje čitav birokratski aparat koji upravlja tim novcem i ostvaruje određene koristi od tog procesa. Zbog toga se širom svijeta sve više razgovara o modelima koji omogućavaju direktniji transfer sredstava građanima", naveo je.

Dodao je da univerzalni pristup ima prednost jer ne pravi razliku među građanima, ali istovremeno može dovesti do nelogičnih situacija.

Problem univerzalne podjele novca

Zbog toga bi, smatra Čavalić, prijedlog trebalo dodatno razraditi kako bi pomoć bila usmjerena prema domaćinstvima s nižim primanjima.

"Problem univerzalne podjele novca jeste činjenica da bi isti iznos dobilo domaćinstvo koje raspolaže milionskim prihodima i ono koje se nalazi na granici siromaštva. Smatram da bi bilo racionalnije sredstva usmjeriti prema građanima koji se nalaze ispod određenog dohodovnog praga", ističe Čavalić.

Kao jedno od mogućih rješenja navodi model negativnog poreza, koji je svojevremeno zagovarao nobelovac Milton Friedman.

Za uspostavljanje takvog sistema, naglašava, neophodno je prethodno riješiti pitanje socijalnih karti koje bi omogućile precizno identificiranje građana kojima je pomoć zaista potrebna.

"Godinama zagovaram uspostavljanje socijalnih karti upravo zato da bismo znali kome pomoć treba, a kome ne. Tek nakon toga moguće je kreirati automatizovan sistem koji bi sredstva vraćao ciljanim kategorijama stanovništva na osnovu jasnih i transparentnih kriterija", istakao je.

Primjeri iz drugih zemalja

Govoreći o iskustvima drugih država, Čavalić podsjeća da ideje poput univerzalnog osnovnog dohotka, negativnog poreza ili tzv. "helikopterskog novca" već dugo zauzimaju značajno mjesto u ekonomskim raspravama.

Navodi da pojedine savezne države u Sjedinjenim Američkim Državama građanima vraćaju dio viška poreskih prihoda, dok zemlje poput Singapura i Kanade imaju različite modele direktne pomoći domaćinstvima s nižim prihodima.

Iako smatra da je prijedlog Naprijed BiH teško provesti u sadašnjim političkim i administrativnim okolnostima, Čavalić zaključuje da inicijativa otvara važnu raspravu o tome kako rasporediti dodatne budžetske prihode ostvarene u periodima visoke inflacije i da li dio tog novca treba direktno vratiti građanima.