Bruno D'Amicis: Priča o Neretvi. Ili, kako ubiti božicu
Slavni fotoreporter Bruno D'Amicis objavio je na društvenim mrežama emotivan status koji se tiče rijeke Neretve.
Naslovio ga je: "Priča o Neretvi, ili kako ubiti božicu".
Kako opisuje, prošle je godine, s brojnim aktivistima, dobio šansu da istraži "mitsku rijeku u Bosni i Hercegovini, Neretvu".
Barbarez nakon poraza od Mađarske: "Nijednom igraču ne mogu zamjeriti zalaganje i borbu"
"Uz malo hrabrosti, zaronio sam u njene hladne vode (hladnije od 9°C u gornjem dijelu), kako bih svjedočio i dokumentirao zapanjujuću raznolikost života koji buja ispod površine. Prema legendi, ime rijeke potječe od drevnog ženskog božanstva.
No, uprkos tome što je svetinja i jedna od posljednjih divljih rijeka u Europi, koje su u većini zapadnih zemalja odavno prošlost, Neretvi prijeti nekoliko hidroenergetskih projekata. Tokom godina uloženi su veliki napori u borbi protiv ovih projekata, sa stotinama aktivista, naučnika, studenata i umjetnika koji dolaze iz cijele Europe proučavati i slaviti jedinstveni ekosistem Neretve", dirljive su riječi uglednog reportera.
D'Amicis ističe kako se nekoliko malih hidroelektrana u gornjem dijelu rijeke moglo zaustaviti, ali ništa se nije moglo učiniti da se spriječi izgradnja vrlo velike brane u blizini sela Ulog, nekih 30 kilometara nakon izvora rijeke...
"Iako je brana bila skoro gotova dok sam istraživao, ipak sam imao gorko-slatku sreću da doživim kako Neretva još uvijek slobodno teče preko krševitih planina i bujnih šuma dok su radovi napredovali. Sada je ogromna brana od 35 MW dovršena, planine nose trajne ožiljke od radova, a riječne vode pune akumulacijski rezervoar. Udar nizvodno se može samo zamisliti, a modra traka, puna života, Neretva kakvu sam upoznao, vjerovatno više ne postoji", potresno opisuje, pa zaključuje:
"Ipak, nadam se da će ovaj po ko zna koji put napad na jedinstvenost prirode, ovaj još jedan primjer ljudske oholosti, poslužiti kao upozorenje svima. Da nikada ne popustimo, jer u gornjem toku Neretve kao i u stotinama drugih ekosistema diljem Europe ima još mnogo toga za spasiti i to zaslužuje našu najveću pažnju."
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.