Bošnjaci učestvovali u izgradnji munare: Ezan će se učiti petkom za džumu

Za njezinu izgradnju zaslužno je Islamsko kulturno udruženje koje okuplja muslimane u ovom dijelu te skandinavske zemlje, javlja bh. informativni servis INS .

Kad Bugojanci grade

To je prva munara u južnom kantonu Blekinge, ali vrlo dragocjena jer će se sa nje ezan učiti petkom u vrijeme džuma-namaza.

"Naše društvo nije spremno za molitvene pozive pet puta dnevno, sedam dana u sedmici. Dakle, to će biti samo molitveni poziv petkom u vrijeme molitve sredinom dana" - švedskoj javnosti je objasnio Mulo Đopa, potpredsjednik Islamskog kulturnog udruženja, inače rodom iz Bugojna.

Kratkoročno ćemo, dodao je Đopa, postaviti zvučnike, ali poziv na džumu će se čuti samo u bližoj okolini. Ideja o izgradnji prave džamije na ovom lokalitetu živi više od 20 godina, koliko su trajali i razgovori sa lokalnim vlastima i formalno uređenje administrativnih pitanja.

Više od pet godina je Islamsko kulturno udruženje planiralo je preuređenje prostorija koje su ranije korištene za sportske aktivnosti u naselju Kungsmarken u Karlskroni, što su švedske vlasti, na kraju, odobrile.

"Borili smo se nekoliko godina da skupimo novac za izgradnju. Ja sam lično išao od vrata do vrata  i tražio doprinos" kaže Đopa.

Prikupljeni novac bio je dovoljan za materijal kojim se gradila munara. Oko 40 članova udruženja je dobrovoljno radilo na njezinom podizanju.

Na izgradnji munare radio je i Bugojanc Ramiz Ahmetović, Đopin sugrađanin iz domovine i prijatelj iz djetinjstva. On je do sada na Balkanu gradio čak 170 munara.

"Zahvaljujući njegovom iskustvu i uputstvima, prošlo je brzo, munara je nikla za samo tri sedmice" ponosno priča Đopa.

Važno za integraciju

Materijal za munaru koštao je 170.000 švedskih kruna (oko 34.000KM), a izvođači radova su bili članovi udruženja koji su uvakufili svoj rad da bi munara postala stvarnost.

Sljedeći korak za ovo udruženje jeste izgradnja novog ulaza u džamiju. Đopa dodaje da investicija u Kungsmarken znači puno za članove udruženja i njihovu integraciju, s obzirom da na Kungsmarkenu žive muslimani iz 50 različitih nacionalnih skupina.

"Svi su tako zahvalni i srećni kada vide munaru koja postoji u Švedskoj, kao i u njihovim zemljama u kojima su razarane ratom. Tako se mogu prilagoditi i brže integrisati jer mogu praktikovati svoju vjeru" kaže Đopa.