Iseljavanje: Znate li u koje države EU naši građani najčešće idu raditi?

U osam godina, 155.449 ljudi se odselilo iz BiH u neku od zemalja EU, a ključne zemlje u kojima su svoju budućnost odlučili potražiti Bosanci i Hercegovci su Njemačka, Slovenija, Hrvatska, Austrija i Italija, najnoviji su podaci Eurostata.

Ovi podaci se odnose samo na legalne migracije, gdje naši državljani dobijaju boravišne dozvole i uključuju se u formalni sektor ovih država.

Međutim, postoji i dio stanovništva koji se kroz nelegalne kanale ubacuju u zemlje EU, i taj broj se, prema statističkim podacima, procjenjuje na još dodatnih dodatnih 25.000 - 35.000 stanovnika.

Kada se ovi podaci saberu, dolazimo do cifre od nekih otprilike 200.000 bh. građana koji su napustili BiH.

Ekonomisti o stanju privrede Bosne i Hercegovine: Crno nam se piše...

"Posebno je tragično što je sve ovo dovelo do odlaska velikog broja najsposobnijih i najobrazovanijih građana bez kojih nikakve reforme ne mogu biti jednako uspješne jer jednosdtavno neće više biti nikoga spobonog da iskoristi priliku, neće biti nikoga da provede u život moguće investicije i da nosi taj razvoj bez kojeg nam nema opstanka ni ekonomski ni društveno ni na bilo koji način", ranije je komentarisao za Radiosarajevo.ba ekonomski analitičar Igor Gavran.

O kolikim razmjerama iseljavanja i kakve će one posljedice imati po budućnost BiH najbolje ilustruje analiza ekonomiste Damir Miljević, koji kaže da se ovim masovnim egzodusom izravno utiče na smanjenje tražnje za proizvodima i uslugama što kroz smanjenju potrošnju utiče na smanjenje proizvodnje i tako se spirala ekonomskog sunovrata ubrzava. 

"Ovo je možda najbolje ilustrovati jednostavnim primjerom. Ukoliko je ovu zemlju napustilo 300.000 ljudi i ukoliko je polovina njih pila samo jednu kafu dnevno u nekom od brojnih lokala u BiH zbog njihovog odlaska dnevna prodaja kafe je pala za 150.000 šalica odnosno za 150.000 KM. Kada to dignemo na godišnji nivo potrošnja je smanjenja samo po osnovu nepopijenih kafa za 55 miliona KM godišnje, a po tom osnovu je prihod od PDV-a manji za 9 miliona KM godišnje”, pojasnio je Milljević za Radiosarajevo.ba.

Prema njegovim riječima, ista računica se može napraviti za bilo koji artikal koji se troši, pa će se vidjeti koji je uticaj odlaska ljudi na ekonomiju u BiH.