Bihać: Grad u koji dođete kao gost, a odete kao prijatelj

Dok se sunce penje visoko iznad grada Bihaća, rijeka Una sjaji poput dragulja. Žubor vode i cvrkut ptica u rano jutro dok se priroda otkriva u svojoj punoj ljepoti, učiniće da se osjećate kao da ste upravo zakoračili u raj.

Dobro došli u Bihać, grad kroz koji protiče, kako mnogi rekoše, najljepša rijeka u Evropi.

Ovaj čarobni grad u srcu Krajine, prvi put se spominje u Povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV od 26. februara 1260. godine.

Kraće vrijeme bio je pod bosanskom vlašću, i to tokom perioda 1398-1404. godine, a 1426. godine je prodat Frankopanima.

Bihać i Osmansko carstvo

Od gradova koji se danas nalaze u sastavu Bosne i Hercegovine, Bihać je zadnji ušao u okvire Osmanskog carstva, i to 156 godina nakon dolaska Osmanlija na područje današnjeg Sarajeva.

Nakon što su velike sile poslije Berlinskog kongresa 1878. godine dale mandat Austro-Ugarskoj da uđe s vojskom u Bosnu i Hercegovinu, Bihać se našao u sastavu novog carstva. Svaki od tri spomenuta perioda ostavio je kulturno-historijski trag na urbani identitet grada.

Kapetanova kula je prvo što zapazite kada dođete u centar Bihaća. Ime je dobila po Hasan-paši Predojeviću. Tu je i Crkva sv. Ante Padovanskog koja je 1592. godine preuređena u džamiju, nosi naziv Fethija, a ujedno je jedna od najstarijih džamija u Krajini.

Zatim druga Crkva sv. Ante Padovanskog, koja je 1899. godine ponovo sagrađena, na novoj lokaciji, kod današnje zgrade gradske uprave. Pored crkve se još uvijek nalaze sačuvani grobovi hrvatskih plemića.

Pored bogate historije, najljepši dio Bihaća ipak je rijeka Una, u prekrasnoj, bistroj vodi ove tirkizne kraljice uživaju ribolovci, ali i oni željni adrenalinskih sportova: kajakaštva, raftinga i speed river divinga – ronjenja ispod njenih slapova.

O Uni su pisane pjesme, njenoj ljepoti divili su se i znani i neznani. Jedni smatraju da joj ime potječe od latinske imenice unda, što znači "uzburkana voda", drugi vole reći da su Rimljani oduševljeni ljepotom rijeke povikali: "Una!" i tako je nazvali – jedna, jedina.

Una izvire u Hrvatskoj, protiče kroz Bosnu i Hercegovinu i ulijeva se u Savu ponovo u Hrvatskoj. Četvrta je rijeka po dužini svog toka u BiH, s nekih 210 km ukupne dužine.

Od vremena ilirskih plemena pa do današnjeg dana Una je izvor hrane, a ribolov je izrazito zastupljena tradicionalna aktivnost. Danas je ona 'mekka' i za mnogobrojne sportske ribolovce koji uživaju u specifičnoj vrsti sportskog ribolova, mušičarenju (flyfishing) kao i u drugim vrstama ribolova karakterističnim za bistre i hladne dijelove riječnih tokova.

Kako je Una kraška ljepotica, krase je mnogobrojni oblici tipični za područja gdje voda i vapnenac stvaraju umjetnička djela.

Kao stvorena za avanturu

Za ljubitelje adrenalina, tu je Unska regata koja se tradicionalno održava u julu svake godine. Počinje u Martin Brodu, a završava u Bosanskoj Krupi. Tokom tri dana učesnici pređu dionicu riječnog toka Une čija je dužina oko 100 kilometara.

Iskusni krajiški skiperi sa Une će vam reći da na Uni možete birati rafting kakav želite. Imate lagane, mirne ture na mirnim dijelovima Une kod Bosanske otoke, sve do onih najatraktivnijih, adrenalinski najuzbudljivijih i najljepših dijelova, od Štrbačkog buka do Lohova.

Tih 15 km raftinga od Štrbačkog buka ćete pamtiti dugo kao jedan od najuzbudljivijih ali i najizazovnijih poduhvata koji ste napravili u životu. Huk tih unskih brzaka, ljepota ovog vodopada, ali i ledena voda Une, nešto je što se definitivno ne zaboravlja.

Bogata ilirska historija

Osim uživanja u prirodnim ljepotama, područje rijeke Une privlači i turiste željne upoznavanja historije i kulture ovog područja koje je bilo naseljeno još prije antičkih vremena.

Jedno od najvećih zanimljivosti Nacionalnog parka Una su sojenička naselja i drugi ostaci locirani na području sela Ripač, koje je zbog svoga geostrateškog položaja postalo centar razvoja japodske kulture u razdoblju ilirskih plemena.

U sljedećoj reportaži vam donosimo priču o Martin Brodu i Japodskim otocima.