Jedinstvena biblioteka u BiH: Svjetlo u mračnom tunelu za više od 1.000 osoba

Mnogi nisu znali da u Bosni i Hercegovini postoji Biblioteka za slijepa i slabovidna lica koja se nalazi među sedam institucija kulture od državnog značaja.

Njena jedinstvenost je sasvim jasna - nema druge biblioteke u državi gdje slijepe osobe mogu naći sebi željenu građu, što nam potvrđuje i direktor ove biblioteke Sakib Pleh prilikom posjete ekipe portala Radiosarajevo.ba ovoj Biblioteci.

U Biblioteci slijepe i slabovidne osobe imaju mogućnost posuditi bibliotečku građu u tri dostupne tehnike - Brajevo pismo, audio-digitalna tehnika i uvećani tisak.

"Sve se mora osigurati, a najprije materijal na uvećanom tisku. Podrazumijeva se da imate i savremeno opremljen tonski studio, a ova Biblioteka ima dva najsavremenije opremljena studija zahvaljujući opremi koju smo dobili donacijom iz Švedske", priča nam direktor Sakib, navodeći kako ta dva tonska studija svakodnevno posjećuju glumci, spikeri, volonteri koji žele da svoju toplu boju glasa podare slijepim osobama.

U toku godine se u Biblioteci za slijepe i slabovidne osobe BiH skupljaju želje korisnika koji prijave šta bi željeli da im se snimi, pa Stručni savjet Biblioteke vođen njihovim željama napravi izdavački plan od 100 naslova u toku godine. 

U izdavačkom planu obavezno se mora naći lektira za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, domaća i svjetska književnost, beletristika, odnosno sve ono što imaju druge biblioteke na crnom tisku ovdje se snima u nekoliko tehnika.

"Nama je jako bitno da naša izdavačka djelatnost spada u prvu kategoriju izdavaštva prema mišljenju Centra za ISBN koji navode da deset posto ukupne produkcije bh. izdavaštva spada na produkciju Biblioteke za slijepe i slabovidne osobe BiH", navodi direktor Pleh za Radiosarajevo.ba još jednom potvrdivši da je i na ovom polju ova Biblioteka zaista jedinstvena u našoj državi.

Osim izdavaštva, a za potrebe svojih korisnika, Biblioteka godišnje otkupi stotinu naslova iz Knjižnice slijepih iz Zagreba, a knjige su razmjenjivali i s bibliotekom u Novom Sadu.

Žene u Biblioteci, priča direktor, najčešće traže ljubavne romane, a muškarci krimi romane. 

Bitno je da ovdje mogu naći sve ono što njih zanima, govori direktor vodeći računa da svih 1.237 korisnika Biblioteke može pronaći nešto za sebe.

Fond Biblioteke ne koriste samo korisnici iz BiH, već i dijaspora iz BiH razasuta širom svijeta. 

Iako već godinama živi u Švedskoj, Vehbija Peksin i dalje je vjerni korisnik koji pomaže Biblioteci već punih 12 godina.

"Emotivno sam vezan za BiH i Biblioteku čiji sam korisnik od prvog razreda osnovne škole. Iako mogu sasvim normalno koristiti švedsku biblioteku, lakše mi je čitati na maternjem jeziku, a i emocije me više vuku. Čitam naše časopise i pišem za njih o najnovijim dostignućima u Švedskoj", ispričao je za Radiosarajevo.ba korisnik Biblioteke Vehbija Peksin.

Biblioteka za slijepe i slabovidne osobe jedina je biblioteka koja pruža usluge svojim korisnicima bez ikakve naknade - nema ni upisnine niti članarine, a kamoli zakasnine i bibliotekarki koje poput utjerivača dugova traže što skoriji povrat knjige, i time odvraćaju korisnike od biblioteka. U ovoj biblioteci slučaj je drukčiji, u njoj se broj korisnika stalno povećava. 

"Najčešće se koristi digitalni format knjiga jer je korisnicima lakše, a i veliki broj korisnika ne poznaje Brajevo pismo mada mi apeliramo da se što više čita to pismo, jer se ove osobe smatraju nepismenim ako ne poznaju Brajevo pismo", navodi direktor Pleh za Radiosarajevo.ba govoreći kako se Brajevo pismo najlakše uči u djetinjstvu.

U Biblioteci se trenutno može posuditi tačno 26.137 jedinica, a radi se na povećanju fonda, i to na vrlo interesantan način - pokrenuli su izazov na društvenim mrežama "Čitajte za Biblioteku i slijepa i slabovidna lica".

Izazov je pokrenula glumica Alena Džebo koja je na društvenim mrežama izazvana da napiše koliko je knjiga pročitala do sada, no Alena koja je i ranije čitala za ovu Biblioteku, pozvala je da svako pročita po knjigu za Biblioteku, što je privuklo veliki broj volontera.

Oni i dalje dolaze u Biblioteku da učestvuju u ovom izazovu, no najprije moraju proći fonotest na kojem se ocjenjuje boja glasa, dikcija, te se donosi odluka da li volonter zadovoljava potrebe i kriterije slijepih i slabovidnih osoba za koja ćete čitati tu knjigu. Iako se do sada prijavio veliki broj osoba, izazov će trajati do daljnjeg. Ako prođete fonotest, dobijete knjigu koju snimate u studiju i na kraju poklanjate Biblioteci.

U jednom od studija zatekli smo Jasnu Šaković koja čita udžbenik latinskog jezika kako bi pomogla jednoj od članica Biblioteke u njenom srednjoškolskom obrazovanju.

"Odlučila sam se da čitam u Biblioteci za slijepe i slabovidne osobe jednostavno osjećajući da nekome nešto treba. Pročitala sam skriptu 'Higijena i zdravlje' za članicu Biblioteke, a sada čitam ' Latinski jezik'. To su vježbe, riječi itd. Nadam se da će ovo nekome pomoći", rekla je Jasna Šaković za Radiosarajevo.ba.

Kao i preostalim institucijama kulture od državnog značaja, ni Biblioteci za slijepe i slabovidne osobe BiH još uvijek nije riješen pravni status, pa time ni redovan izvor finansiranja. Unatoč tome, Biblioteka posluje pozitivno i to najviše zahvaljujući zalaganju svojih zaposlenika koji apliciraju na razne projekte, a Biblioteci velikodušno pomaže i određeni broj donatora.

Biblioteka posluje i u nekoliko isturenih odjeljenja širom BiH - u Tuzli, Zenici, Bihaću, Mostaru, Gradačcu, Travniku i Goraždu, a pojavio se interes za otvaranje novih odjeljenja u Bijeljini, pa i u regiji - i to u Užicama u Srbiji. U tim bibliotekama nalazi se knjižni fond od 500 jedinica, no on nije limitiran niti fiksan. Korisnici mogu naručiti knjige dodatno, a Biblioteka im ih dostavlja na kućnu adresu zahvaljujući sretnim okolnostima zbog kojih niti Biblioteka niti korisnici ne moraju plaćati poštarinu.

Za one koji ne mogu doći u Biblioteku ili koji nemaju nekoga da im preuzme knjige, dva puta sedmično Bibliobus dolazi na njihovu adresu i dostavlja im knjige. Bez obzira na to što se broj takvih korisnika povećava, Bibliobus ne pravi iznimke i knjige dostavlja svima. 

Svoje izdavaštvo Biblioteka promovira i na sajmovima knjiga. Ovih dana se nalaze na sajmu u Skenderiji, a do sada su obilazili sajmove u regiji, poput onog u Podgorici, ali i širom svijeta - u Frankfurtu, Pekingu itd.

Nakon posjete Biblioteke izašli smo raspoloženiji. Iako živimo u vremenu u kojem društvu nema razumijevanja za slijepe i slabovidne osobe, ova Biblioteka zaista predstavlja svjetlo u mračnom tunelu njihovih života i daje primjer kako treba postupati prema osobama s invaliditetom.