Bez straha od sankcija za miran san: Predajte nelegalno oružje, spriječite tragediju!

Brojni incidenti sa smrtnim ishodima i teškim povredama koji su, u proteklom periodu, šokirali BiH i region bili bi spriječeni da nije bilo nelegalnog oružja u posjedu koje se, kao takvo, našlo u pogrešnim rukama. Vatreno oružje "krivac" je za više od polovine ubistava koja se počine u BiH, od čega se u više od 95 posto slučajeva koristi nelegalno vatreno oružje. Sve ovo su zabrinjavajući podaci na koje se upozorava kroz sveobuhvatnu kampanju "Poštuj život, ne oružje", pokrenutu kao odgovor na veliki broj tragičnih incidenata uzrokovanih vatrenim oružjem sa fatalnim posljedicama koji su se u BiH dogodili u bliskoj prošlosti.

Neadekvatno osigurano/čuvano oružje u legalnom posjedu i oružje u nelegalnom posjedu predstavljaju opasnost za sigurnost porodica, građanki i građana, posebno onih najranjivijih – djece i žena koje su primarne žrtve. Prisutnost vatrenog oružja u domaćinstvu, predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti porodice i povećava rizik od teškog povređivanja i ubistva. Muškarci starosti od 19 do 35 godina počine oko 40 posto svih ubistava vatrenim oružjem za šta najčešće bivaju kažnjeni dugogodišnjim zatvorskim kaznama.

Većina relevantnih zakona u BiH prepoznaju amnestiju od sudskog procesuiranja svakog ko dobrovoljno preda oružje u nelegalnom vlasništvu, tako da se određeno oružje može dobrovoljno predati nadležnoj policijskoj agenciji u BiH uz određene uslove u zavisnosti od mjesta prebivališta, o čemu se detaljne informacije mogu dobiti pozivom na 122. Mogućnost predaje bez sankcija zakon dozvoljava ukoliko protiv osobe koja je u posjedu nelegalnog vatrenog oružja prethodno nije pokrenuta policijska aktivnost, odnosno istraga po tom pitanju.

Zakoni također sadrže kaznene odredbe kojima su zaprijećene kazne onima koji u posjedu drže nelegalno oružje i propuste da ga na vrijeme predaju, te tako izbjegnu nesreće, ali i krivično gonjenje. Nezakonito držanje oružja je krivično djelo za koje su predviđene višegodišnje zatvorske kazne u trajanju i do 10 godina, novčane kazne od 500 do 5.000 KM koje se izriču posebnim zakonima, kao i trajno oduzimanje oružja.

Ukoliko imate nelegalno oružje u posjedu, uz činjenicu da time dovodite u opasnost sebe, članove svoje porodice i sve u vašoj okolini, imajte na umu i to da policijski službenici svakodnevno, u okviru svojih aktivnosti, rade na otkrivanju i pronalaženju takvog oružja i u skladu sa zakonom, procedurama i saradnjom sa nadležnim tužilaštvima procesuiraju one koji se ogluše o zakonske odredbe i držanjem nelegalnog oružja ugroze sve u svojoj blizini.

Tokom 2022. godine policijski službenici u BiH su oduzeli 1.234, a godinu ranije 1.396 komada oružja, a neodgovorne osobe koje su bile u posjedu nelegalnog oružja suočili su se sa odgovarajućim sankcijama. Dobrovoljno predato kao i oduzeto oružje se kontrolisano uništava, i od 2016. godine uništeno je 25.588 komada i pripadajućih dijelova oružja. Kako bi se stvorilo sigurno okruženje za sve u Bosni i Hercegovini, od ključne je važnosti smanjiti broj oružja u nelegalnom posjedu građana.

"Držanjem nelegalnog oružja u kući i neodgovornim čuvanjem legalnog oružja dovodimo u opasnost sebe i sve u njegovoj blizini, a najčešće stradaju najranjiviji! Anonimno kontaktirajte nadležnu policijsku agenciju pozivom na 122 u vašem mjestu prebivališta kako biste dobili više informacija o dobrovoljnoj predaji. Pozivom prema nadležnoj policijskoj upravi bez sankcije se mogu anonimno prijaviti i municija i eksplozivne naprave uočene na javnim mjestima ili površinama. Predajte nelegalno oružje bez straha od sankcije i za mirniji san, spriječite tragediju!", poručuje se, između ostalog kampanjom "Poštuj život, ne oružje".

U kampanji učestvuju MUP RS, svih 10 kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova u FBiH, te Policija Brčko distrikta BiH, uz kontinuiranu informisanost Koordinacionog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja (SALW) u BiH.

Kampanja je podržana kroz projekat "Prevencija i smanjenja posjeda ilegalnog oružja u BiH", kojeg finansiraju Njemačka, Švedska, Nizozemska, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Norveška, kao i EU, kroz Multilateralni povjerilački fond Ujedinjenih nacija (MPTF), a provodi ga Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.