Belgijski stručnjaci: Evo zašto na Balkanu ima manje mrtvih od koronavirusa

Stručnjaci sa Univerziteta Gent (UGent) smatraju da bi genetske razlike među stanovnicima mogle objasniti zašto je u nekim zemljama od koronavirusa stradao mnogo veći broj ljudi.

Prema njima, skandinavske zemlje i one istočne Europe manje su pogođene pandemijom od ostalih zemalja zbog razlike u genima.

Veza između gena ACE1 i COVID-19

Naime, u skandinavskim zemljama je broj umrlih znatno niži od prosjeka, dok je u balkanskim, među koje spada i Bosna i Hercegovina i Hrvatska, također zabilježen relativno nizak broj mrtvih.

Suprotno tome, pandemija COVID-19 teško je pogodila sjevernu Italiju, Španuju te američku saveznu državu New York.

Određene genetske karakteristike utječu na razinu pandemije covida-19, zaključili su stručnjaci s UGent-a te objasnili kako su otkrili očitu vezu između gena ACE1 i COVID-19, piše La Libre, prenosi Index.

Razina gena ACE1

Belgijski naučnici su ustanovili da što više stanovnika neke zemlje ima D polimorfizam gena ACE1, to je na tom području manje smrtnih slučajeva od COVID-19.

Polimorfizam je pojam koji u genetici opisuje pojavu više varijanti istog gena unutar jedne populacije (više alela na istoj lokaciji u DNA).

"Što više idemo prema istoku Europe, to je češći polimorfizam D gena ACE1. To korelira s ozbiljnošću pandemije koronavirusa, odnosno vidimo da se epidemija covida-19 smanjuje kako prelazimo iz zapadne u srednju i istočnu Europu", objasnio je mikrobiolog i imunolog Joris Delanghe sa Sveučilišta Gent.

Stručnjaci smatraju da se ovim oblikom polimorfizma gena ACE1 može objasniti do 41% razlike u razinama pandemije među zemljama.

Nakon što su usporedili podatke o učestalosti polimorfizama među stanovnicima 25 zemalja Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike s podacima Univerziteta Johns Hopkins o broju infekcija i smrtnih slučajeva u tim zemljama, otkrili su očitu povezanost između polimorfizma D gena ACE1 i jačine pandemije.