Stavovi | Asmir Kujović: Riječ je o bezočnoj otimačini, knjige se moraju vratiti u Vijećnicu!

Asmir Kujović, poznati bosanskohercegovački pisac i potpredsjednik PEN Centra u BiH izjavio je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba da svesrdno podržavam inicijativu izraslu među književnicima i intelektualcima za povratak Nacionalne i univerzitetske biblioteke (NUB) u zgradu sarajevske Vijećnice.

Snažna podrška inicijativi

Inicijativu da se knjige vrate u Vijećnicu povodom 130 godina od izgradnje ovog zdanja i 12 godina njene obnove posebno emotivnim porukama podržale su brojne javne ličnosti, o čemu možete čitati OVDJE.

Kako smo pisali, u međuvremenu je pokrenuta online peticija čiji je cilj vratiti prostor Vijećnice NUB-u, te se pozivaju svi građani da svojim potpisom budu vjetar ovoj plemenitoj ideji.

Kujović kaže da je ideju podržava prije svega zato što uzurpacija Vijećnice i sa pravnog stanovišta "predstavlja bezočnu otimačinu imovine" koja pripada Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, kao vodećoj ustanovi kulture, nauke i obrazovanja u našoj zemlji.

"Od svog osnivanja Nacionalna biblioteka bila je krovna riznica pisanog kulturnog i historijskog naslijeđa Bosne, pa je i barbarsko paljenje Vijećnice u augustu 1992. pred očima cijelog svijeta razotkrilo svu monstruoznost zločinačkog plana da se zatre hiljadugodišnje pamćenje jedne države i da se razore temelji njenog kulturnog identiteta. Vijećnica je upravo kao biblioteka, nakon rata, postala simbolom stradanja Bosne i njenog 'feniksovskog' uzdizanja iz pepela", ističe Kujović.

Prisjetio se studentskih dana kada je vrijeme provodio upravo u Vijećnici.

"Još u vrijeme kada sam kao mlad student, prije rata, spremao ispite u čitaonici Vijećnice bio sam istinski oduševljen time da je jedno veleljepno aristokratsko zdanje, jedinstveno po svojoj arhitekturi i raskošnoj eleganciji enterijera, namijenjeno upravo 'aristokratama duha', odnosno ljudima posvećenim knjizi, nauci i sticanju znanja. U tim satima besprijekorne tišine u čitaonici Vijećnice zbilja sam osjećao ponos što sam student i činilo mi se da me to što čitam i istražujem djela mrtvih velikana približava nečemu božanskom", ističe Kujović.

"Bečka grofica u hidžabu"

Bilo je to, kako je rekao, vrijeme samoupravnog socijalizma na zalasku, kada se još uvijek držalo do "pravih vrijednosti".

"Sjećam se da sam nekad davno u jednoj pjesmi napisao za Vijećnicu da je 'bečka grofica u hidžabu', aludirajući na taj njen prepoznatljivi pseudomaurski stil. Nemam ništa protiv toga da se iznađe i prostor koji će povremeno služiti za prigodne svečanosti, praznična okupljanja političke elite, izložbe i svadbena veselja, ali to ne mora biti u Vijećnici", zaključio je Kujović u razgovoru za Radiosarajevo.ba.