Apsurdi: Đaci Medicinske škole nemaju krov nad glavom od 1969. godine

Radiosarajevo.ba
Apsurdi: Đaci Medicinske škole nemaju krov nad glavom od 1969. godine
Bosna i Hercegovina je zemlja apsurda, a jedan od takvih primjera je i Medicinska škola u Banjoj Luci, koja je oštećena u strašnom zemljotresu 1969. godine, a njena zgrada do danas nije obnovljena.

Ipak, profesori i đaci su istrajni da ovu obrazovnu ustanovu održe u životu, obrazujući tako medicinske sestre - najtraženiji kadar Zapadnoj Europi.  

Prije pola vijeka, piše Banjaluka.com, Medicinska škola je imala svoje laboratorije i internat, a danas nema ni krov nad glavom. Monumentalna zgrada stare Medicinske oštećena je u zemljotresu 1969. godine, potom i srušena, a na njenom mjestu je sagrađena Gimnazija.

Od tada su se mijenjale države i politički sistemi, ali budući medicinari su ostali “trinaesto prase” obrazovnog sistema.

Ovaj apsurd, kome se realno rješenje još ne nazire, ponovo je isplivao nedavno, kad su se đaci pobunili, jer im je je dozlogrdilo da svaki dan trče iz zgrade Vazduhoplovnog zavoda “Kosmos”, gdje su posljednjih godina podstanari, na praksu u klinike na Paprikovcu, na drugom kraju grada.

Najavljeno je da će od jeseni tri dana u sedmici imati teoretsku nastavu, a dva dana praksu. Biće to kraj višedecenijske tradicije, po kojoj su medicinari u višim razredima svaki dan učili zanat u ordinacijama i bolnicama.

“Nije to najbolje rješenje, ali nemamo izbora” – priznao je nedavno direktor škole Vladimir Jagodić.

Pitanje je, takođe, da li će škola koja obrazuje medicinare, tražene širom Evrope, iduću zimu dočekati – na ulici. Ugovor o zakupu u “Kosmosu” važi do januara, a u školi se nadaju da će se do tada “naći neko rješenje”.

Prije više od pola vijeka đaci banjalučke Medicinske škole nisu imali ovakvih problema. Imali su svoju školu i u njoj mikrobiološku i hematološku laboratiju i svaki dan su išli i na nastavu i na praksu u bolnicu preko puta škole.

“Zahvaljujući vježbama u našim laboratorijama i redovnoj praksi, mi smo u trećem razredu već bili spremni da koristimo opremu i zaštitimo sebe i druge od infekcije. Sedam dana nakon mature ja sam dobio posao u Skender Vakufu i tamo, gdje nije bilo ničeg, osnovao laboratoriju” – priča Miroslav Đekić, maturant Medicinske škole iz 1966. godine.

Đekić kaže da su i današnji maturanti banjalučke Medicinske vrhunski profesionalci, mada uče, kako tvrdi, u mnogo težim uslovima.

“Zašto je tadašnja opštinska vlast 1969. odlučila da nakon zemljotresa prednost da Gimnaziji i Medicinsku školu, koja je bila ključ zdravstvenog prosvjećivanja i razvoja, ostavi na ulici, nisu uspjeli odgonetnuti ni autori monografije izdate povodom jubileja škole” – kaže Đekić.

I Dragan Banjac, načelnik gradskog Odjeljenja za obrazovanje, kaže da je šokiran što decenijama nema rješenja za tako dobru školu, ali ga ni on ne nudi.

“Zakon je jasan: Vlada RS osniva škole i obezbjeđuje sredstva za njihov rad. Grad Banjaluka je zainteresovan da se izgradi školska zgrada za Medicinsku, ali to ne možemo sami” – poručuje Banjac.

Planirano je da škola bude smještena u budućem Medicinskom kampusu na Paprikovcu, ali za ovaj kampus se tek krajem godine očekuje glavni projekat, a još se ne zna kada će se i kojim novcem graditi.

Nakon zemljotresa, zahvaljujući donaciji Švedske, na lokaciji stare Hirurgije podignuta je montažna zgrada za ovu školu, koja je kasnije iseljena iz tog objekta.

Izgradnja škole na toj lokaciji više “nije opcija”, jer je to zemljište, vrijedno oko 30 miliona KM, vlasništvo Univerzitetskog kliničkog centra RS i namijenjeno je za prodaju. Nagađa se da će se tu graditi privatna bolnica.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak