Apel veterinarke: Ostavite ovih dana vodu napolju i naučite prepoznati toplotni udar kod životinja

Visoke temperature utječu na naš svakodnevni život. Često smo usporeni i sve prilagođavamo vremenskim uslovima. Isto tako, i životinje osjete velike vremenske oscilacije. Stoga je iznimno bitno da vlasnici životinja, bilo kućnih ili domaćih, znaju prepoznati znakove toplotnog udara, ali i kako prevenirati to stanje. O svemu tome za portal Radiosarajevo.ba govorila je doktorica veterinarske medicine Nasiha Spahić, ispred Veterinarske stanice Sarajevo. 

Doktorica Spahić prvenstveno je uputila apel svim građanima da tokom ljetnih mjeseci ostave posude sa svježom vodom ispred kuća, zgrada ili poslovnih objekata za napuštene pse i mačke, kao i na mjestima gdje borave ptice. Ovakva jednostavna gesta može spasiti život mnogim životinjama.

Kada je riječ o kućnim ljubimcima, visoke ljetne temperature predstavljaju rizik za sve kućne ljubimce, iako vlasnici često smatraju da su životinje koje borave u zatvorenom prostoru potpuno zaštićene. 

Psi, mačke, ptice, kunići i drugi mali kućni ljubimci mogu vrlo brzo razviti posljedice pregrijavanja ukoliko se prostor u kojem borave prekomjerno zagrije.

"Najvažnije je osigurati stalnu dostupnost svježe i hladne, ali ne ledene vode, dobru ventilaciju prostorija te mogućnost da se životinja skloni na hladnije mjesto. Klimatizirani prostor je poželjan, ali temperatura ne bi trebala biti preniska kako bi se izbjegao nagli temperaturni šok prilikom izlaska vani", objašnjava Spahić. 

Toplotni udar može spriječiti odgovornim ponašanjem. "Nikada ne ostavljajte životinju u parkiranom automobilu, čak ni uz otvorene prozore i na nekoliko minuta. Temperatura u vozilu može za vrlo kratko vrijeme porasti na nivo koji je smrtonosan", kazala je Spahić. 

Kod mačaka treba omogućiti pristup hladnijim podnim površinama i mjestima u hladu, dok je za pse važno izbjegavati intenzivnu fizičku aktivnost u zatvorenom prostoru tokom najtoplijeg dijela dana.

"Ptice su posebno osjetljive na visoke temperature zbog ubrzanog metabolizma i respiratornog sistema. Kavezi nikada ne smiju biti izloženi direktnom suncu, potrebno je osigurati cirkulaciju zraka bez propuha, redovno mijenjati vodu i omogućiti kupanje vrstama kojima je to prirodno ponašanje.

Kod kunića, zamoraca i drugih malih sisara preporučuje se dodatno rashlađivanje prostora, jer oni veoma teško podnose temperature iznad 28 Celzijevih stepeni i spadaju među najugroženije kućne ljubimce tokom toplotnih valova", ističe doktorica Spahić. 

Kada izvoditi pse u šetnju?

Doktorica Spahić ističe kako se ljeti psi trebaju izvoditi rano ujutro i kasno uvečer, kada su temperature zraka i podloge znatno niže. U periodu između 10 i 18 sati preporučuje se izbjegavanje dužih šetnji, naročito tokom izraženih toplotnih valova.

"Asfalt može dostići temperaturu i preko 60 stepeni, što može izazvati ozbiljne opekotine jastučića na šapama. Jednostavno pravilo je da vlasnik prisloni dlan na asfalt na sedam sekundi. Ako je prevruće za ljudsku ruku, prevruće je i za pseće šape. Šetnje treba planirati po travnatim ili zemljanim površinama, uvijek nositi vodu za psa i praviti češće pauze u hladu. Poseban oprez potreban je kod štenadi, starijih pasa, gojaznih pasa, kao i brahiocefaličnih pasmina poput mopsa, francuskog i engleskog buldoga, boksera i ši cua, koje zbog anatomije disajnih puteva znatno teže regulišu tjelesnu temperaturu."

Pod rizikom su i domaće životinje

Visoke temperature predstavljaju ozbiljan izazov i za domaće životinje, posebno za goveda, svinje, perad, ovce i konje. Toplotni stres kod proizvodnih životinja ne utiče samo na njihovo zdravlje i dobrobit, već i na proizvodnju mlijeka, prirast, reprodukciju i opće zdravstveno stanje.

A šta je potrebno kako bi se toplotni udar prevenirao, objašnjava Spahić: "Prevencija podrazumijeva osiguravanje stalnog pristupa svježoj vodi, dovoljnog broja pojilica, prirodnog ili vještačkog hlada, kvalitetne ventilacije objekata i smanjenje svih aktivnosti koje dodatno opterećuju životinje u najtoplijem dijelu dana. Transport životinja treba planirati u jutarnjim ili večernjim satima, a radne aktivnosti, poput premještanja ili veterinarskih zahvata kada god je moguće, obavljati u periodima nižih temperatura, pojašnjava doktorica Spahić. 

Kako prepoznati znakove toplotnog udara?

Toplotni udar predstavlja hitno, po život opasno stanje koje zahtijeva brzu veterinarsku intervenciju.

Prvi znakovi uključuju izrazito ubrzano i otežano dahtanje, pojačano slinjenje, nemir ili izrazitu malaksalost, ubrzan rad srca, crvene ili tamnocrvene desni, povraćanje, proljev i dezorijentaciju.

Doktorica Spahić objašnjava da kako stanje napreduje mogu se javiti gubitak koordinacije, kolaps, grčevi i gubitak svijesti. Bez pravovremenog liječenja dolazi do oštećenja mozga, bubrega, jetre i drugih vitalnih organa, a ishod može biti smrtonosan.

"Ukoliko postoji sumnja na toplotni udar, životinju treba odmah premjestiti u hlad, započeti postepeno rashlađivanje mlakom ili hladnijom vodom – nikako ledenom – naročito preko trbuha, šapa i prepona, omogućiti strujanje zraka i bez odlaganja se uputiti veterinaru. Rashlađivanje ne treba biti naglo jer može izazvati dodatne komplikacije", istakla je. 

Vlasnici trebaju voditi računa da životinje uvijek imaju pristup vodi i hladu te da ne budu izložene fizičkom naporu tokom najvećih vrućina i na taj način neće izlagati životinje životnoj opasnosti.